Home / Kapital / Stvorena balkanska burza, mamac za velike ulagače

Stvorena balkanska burza, mamac za velike ulagače

SEELin bi trebao startati krajem ožujka otvarajući investitorima ‘one-stop shop’ za kupnju 400-tinjak dionica na pet tržišta.

U očekivanju Godota, da domaća burza konačno dočeka najavljene privatizacije državnih tvrtki javnom ponudom dionica, na Zagrebačkoj burzi punom parom se radi na alternativi za bildanje likvidnosti. Regionalna platforma jugoistočne Europe, poznata pod imenom SEELink, trebala bi startati krajem ožujka otvarajući investitorima ‘one-stop shop’ za kupnju 400-tinjak dionica na pet tržišta. Radi se o projektu koji su 2014. pokrenule Zagrebačka, Makedonska i Bugarska burza s idejom da se stvori jedinstveno mjesto za razmjenu kupoprodajnih naloga u regiji.

Trojcu su se jučer priključile Srbija i Slovenija, svečanim potpisom sporazuma na Western Balkans Investment Summitu u organizaciji EBRD-a u Londonu. Regionalno povezivanje podupro je i EBRD bespovratnom financijskom injekcijom od pola milijuna eura, ali i dugoročno daleko snažnijim signalom, ulaskom u vlasništvo Zagrebačke burze. Zadovoljstvo pridruživanjem Ljubljane i Beograda ne skriva čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić. “To će svakako doprinijeti atratktivnosti platforme, prve u Europi koja pomaže povezati tržišta na ovakav inovativan način”, kaže Gažić.

Ideja SEE Linka je jačanje veza između tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi. Umjesto kapitalnih povezivanja, koja za sobom povlače niz političkih i regulatornih ograničenja, realni(ji)m je ocijenjeno trgovinsko ispreplitanje usitnjenih tržišta. Okrupnjavanje na zajedničkoj platformi moglo bi konačno regiju staviti na kartu većih investitora, nadaju se inicijatori, ali i brokeri. To je korak u pravom smjeru, no radi se o dugoročnom projektu koji u prvoj fazi podrazumijeva povezivanje sudionika da proslijeđuju naloge”, rekao je Poslovnom dnevniku Danijel Nevidal iz InterCapitala, najveće brokerske kuće po prometu u 2015. U kasnijim fazama, dodaje, ostaje ujednačiti individualne sustave namire koji u pojedinim zemljama različito riješene, s preprekom različitih valuta. “Mi smo kao kuća odmah podržali taj projekt, kao i svaku drugi koji će rezultirati većom likvdnošću i promocijom tržišta”, dodaje.

Premda sličnih inicijativa trenutno u Europi nema, naši sugovornici ističu da će se na taj način povećati likvidnost burzi jer se ne stvara alternativno tržište već postojeća zadržavaju svoj identitet.  “U ovom biznisu što si veći, to je bolje, a platforma će zasigurno biti dobar signal stranim institucionalnim investitorima koji u jednom koraku dobivaju pristup na pet tržišta. Ako na platformi kotira pet kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom, atraktivnost je puno veća nego na pojedinačnoj burzi”, kaže Nevidal. Optimističan je vlasnik Hita vrijednosnica Ivan Tadin te ističe da se i malim investitorima otvaraju nove prilike za ulaganja.

“Domaći ulagači koji kupuju strane vrijednosnice najviše su orjentirani na SAD i Europu, posebno Njemačku, zbog likvidnosti. Ovo je mogućnost da na jednom mjestu vide i susjedna tržišta, povijesna kretanja cijena i imaju prilike za ulaganja”, kaže. S pokretanjem razmjene naloga za mjesec dana bit će predstavljen i blue-chip indeks SEE LinX i trebao povećati vidljivost regionalnog tržišta. On će biti sastavljen, neslužbeno se doznaje, od desetak dionica, pet hrvatskih, tri bugarske i dvije makedonske.

Na ZSE očekuju da će se već prvog dana spojiti oko osam članova s Bugarske te po deset članova Makendonske i Zagrebačke burze, a za trgovanje će biti dostupno 387 vrijednosnica. Regionalna platforma zasad ostaje izvan fokusa najvećih domaćih investitora. Zakonska regulativa ograničava obvezne mirovinske fondove s portfeljem većim od 74 milijarde kuna na ulaganja isključivo u zemlje Europske unije i OECD-a, što isključuje Makedoniju i Srbiju.

“Mi smo vezani za izdavatelje, a ne mjesto gdje dionice kotiraju, pa nam indeks zasad nije relevantan. Ako hrvatska dionica kotira u Makedoniji, mi u nju možemo ulagati, no makedonska može kotirati i u Londonu, ali nam nije target”, kaže jedan mirovinac. Hipotetski bi, kaže, mogli zaobilazno ulagati kroz investicijske fondove koji ciljaju i na regionalna tržišta, no ta se praksa izbjegava jer tada članovi plaćaju dvostruke troškove upravljanja. Podsjeća da ne treba zanemariti ni rizik valute u kojoj su denominirane dionice, a koja je investitorima puno bitniji faktor pri odlučivanju, nego što je to lakoća ulaganja putem jedinstvene regionalne platforme.

izvor/poslovnidnevnik/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari

Check Also

INDEPENDENT TVRDI: Bitcoin uništava planet. Mogu li ga norveški fjordovi spasiti?

Stvaranje svakog bitcoina stoji oko 17.000 kuna, što znači da jeftina energija postaje sve važnija. …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)