“Potpisivanjem trgovinskih sporazuma sa Evropskom unijom, zemljama CEFTA-e, Rusijom i Turskom, BiH je gotovo u cijelosti otvorila svoje tržište. S obzirom da su u svim pomenutim zemljama ulaganja u poljoprivredu čak deset puta veća nego kod nas, rast konkurencije su osjetili pogotovo poljoprivredni proizvođači. Nažalost, zbog malih budžetskih izdvajanja i ograničenog pristupa kreditima do sada u ovoj oblasti nije bilo dovoljno investicija pa danas imamo zastarjelu infrastrukturu, mehanizaciju i opremu. Sve je to poljoprivrednike stavilo u vrlo težak položaj koji uz pomoć strategije nastojimo poboljšati”, kaže Dedić.

Strateški plan ruralnog razvoja sadrži detaljnu analizu postojeće situacije, te predlaže načine modernizacije bh. poljoprivrede u uslovima sve veće konkurencije. Među ključnim mjerama predviđenim strategijom našla su se ulaganja u moderne štalske objekte, skladišta, mehanizaciju i sisteme navodnjavanja.

“Prošla godina je pokazala neke slabosti naše poljoprivrede. Na primjer, nemamo razvijen sistem skladištenja i hladnjača pa je kriza na svjetskom tržištu teško pogodila malinare, primorane da prodaju malinu po nepovoljnim cijenama. Da je više površina obuhvaćenih sistemom navodnjavanja bile bi blaže posljedice prošlogodišnje suše. Sredstva iz fonda IPA II omogućit će nam nova ulaganja u sistemska rješenja ovih i sličnih problema”, ističe Dedić.

Prema Strategiji, podršku iz evropskih fondova dobit će i javne usluge, poput laboratorija i inspekcijskih službi, školovanje i usavršavanje poljoprivrednih proizvođača, razvoj savjetodavnih službi. Planirano je jačanje organizovanja i međusobnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača, kupaca i prerađivača, uvođenje certificiranih međunarodnih standarda kvalitete, pa i jačanje marketinskih vještina da bi se povećao interes za bh. proizvode i njihovu prepoznatljivost u svijetu.

Bitan dio planiranih investicija odnosi se na poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima.

“Moramo naći načine kako da zadržimo mlade ljude na selu. Ako želimo da se mladi bave poljoprivredom moramo im osigurati obrazovanje, socijalni i kulturni život. Moramo otvarati nova radna mjesta i van poljoprivredne proizvodnje, na primjer u uslužnim djelatnostima. Ključna je i infrastruktura. Ona je neophodna da poveže proizvođače sa tržištem, ali i, na primjer, da djeca naših poljoprivrednika mogu bezbjedno otići u školu”, smatra ministar.

Iz Ministarstva naglašavaju da je novac dobijen zahvaljujući Strateškom planu ruralnog razvoja samo dio planiranih investicija u strukturne refome u Federaciji.

“Vlada Federacije će u narednih nekoliko godina u ruralni razvoj investirati sredstva dijelom iz budžeta, a dijelom kroz povoljne kredite. Ministarstvo je već izradilo Program ruralnog razvoja Federacije BiH koji jasno definiše naše prioritete u ovoj oblasti. Ne smijemo zaboraviti ni projekte Svjetske banke i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede IFAD kroz koje ćemo već ove godine uložiti u povećanje naše konkurentnosti oko 35 miliona KM”, ističe Dedić.

S obzirom na sve veća sredstva koja EU i druge međunarodne organizacije stavljaju na raspolaganje poljoprivrednicima, u narednom periodu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planira u saradnji sa kantonalnim ministarstvima vršiti obuke kako bi poljoprivredni proizvođači znali aplicirati na ponuđene projekte.