Home / Vijesti / Svijet / Turska je žestoko napala Siriju. Je li ovo početak novog velikog krvoprolića?

Turska je žestoko napala Siriju. Je li ovo početak novog velikog krvoprolića?

TURSKA vojska pokrenula je ovog vikenda žestoke zračne napade na kurdske položaje u Siriji, a to bi moglo izazvati nove velike probleme, kako u ovoj ratom opustošenoj zemlji, tako i na međunarodnoj sceni.

Naime, kako napominju BBC i CNN, turski bi napad na kurdske položaje Erdogana mogao dovesti u izravni sukob s SAD-om. No, to nije nešto što Erdoganu nije bilo poznato i prije nego je napade pokrenuo. Na ovaj (ne)očekivani potez Turske ni Rusija ne gleda s odobrenjem.

Turska u Kurdima vidi teroriste

Turska u prvom redu želi onemogućiti stvaranje bilo kakve kurdske države, jer bi je to dovelo u nezgodnu situaciju i unutar vlastitih granica, gdje već desetljećima traje borba protiv kurdskih separatista iz PKK-a. Turska stoga Kurde, kako one unutar države, tako i one na sjeveru Sirije, smatra teroristima te ih želi potisnuti što dalje od grada Afrina, važne strateške točke nedaleko južne turske granice.

Afrin je grad koji se nalazi sjeverno od Alepa, točno na mjestu gdje tursko – sirijska granica u obliku slova “u” ulazi u turski teritorij, napuštajući relativno ravnu, nekoliko stotina kilometara dugačku graničnu crtu. Upravo zbog svog geografskog položaja, Turci vide prijetnju u kurdskoj kontroli Afrina.

Žestoki zračni napadi pokrenuti su u petak i subotu. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je kako su svi akteri, uključujući sirijsku vladu, obaviješteni unaprijed o napadu. Sirija je to demantirala. Turska je kazala kako su cilj napada bili Kurdi (YPG) i džihadisti Islamske države, iako ISIS-a u ovim krajevima trenutno ima jako malo, u tragovima. Reuters je objavio kako je pogođeno 108 ciljeva pod kontrolom Kurda. O eventualnim žrtvama još nema podataka.

No, cijela bi situacija mogla dodatno eskalirati i to ako se Turska, uz zračne napade, odluči i na kopnenu ofenzivu na položaje YPG-a, odnosno Kurda u Siriji. Štoviše, Tayyip Erdogan u više je navrata zaprijetio kopnenom ofenzivom.

Turski ministar obrane Nurettin Canikli ocijenio je u petak da je vojna operacija “de facto počela”, ali je potvrdio da kopnene postrojbe još nisu ušle na sirijski teritorij. No, zato su se počele kretati snage Slobodne sirijske armije kojima odgovara turska intervencija.

YPG je najavio borbu do posljednjeg čovjeka.

“YPG i civili branit će Afrin do zadnjeg trenutka”, rekao je Rizan Habou iz Sirijskog demokratskog vijeća za BBC. Dodao je i da se ljudi u Afrinu skrivaju u skloništima.

Kako će reagirati SAD?

Kurdsko – turski sukob nije ništa novo. Dapače, priča je to koja traje desetljećima. Ali, u cijeloj priči bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav zauzeti SAD. Oni su cijelo vrijeme rata u Siriji, od samog početka, veliki saveznici sirijskih Kurda, dok su istovremeno i saveznici Turaka, uz uspone i padove u međusobnim odnosima. SAD je naoružavao kurdske saveznike pomažući njihovu borbu protiv ISIS-a. Sad kad je ISIS praktički poražen, Kurdi će ovo isto oružje upotrijebiti možda baš protiv Turaka. Dapače, turski napad dolazi svega nekoliko dana nakon što je SAD najavio da će sa sirijskim Kurdima izraditi snažniju obrambenu mrežu kako bi se onemogućio povratak ISIS-a.

“SAD podcjenjuje razmjer trenutnog jaza i ono što je potrebno da bi se premostio. SAD nastavlja temeljiti svoju politiku na mitu da sirijsko-kurdski YPG nije povezan s PKK-om, i posljedično s internom pobunom u Turskoj. Turska će nastaviti eskalirati dok se američka politika ne prilagodi stvarnosti”, ocjenjuje Elizabeth Teoman, analitičarka za Tursku iz Instituta za proučavanje rata za Newsweek.

“SAD vjerojatno neće vojno odgovoriti na turski napad na Afrin, ali će pokušati odvratiti turski napad na Manbidž (sirijski grad također pod kontrolom SDF-a) koji je Erdogan također zaprijetio zauzeti silom. Glavna briga za američke snage u Siriji sada će biti da zauzda naknadnu eskalaciju između Turske i sirijsko-kurdskog YPG-a, koji je zaprijetio uzvraćanjem napada širokih razmjera ako Turska napadne”, ocjenjuje Jennifer Cafarella iz istog instituta.

A što će reći Rusija?

BBC-jev dopisnik iz Turske Mark Lowen kaže da je rizik od otvaranja nove velike fronte jako velik. Erdogan je odlučan da kurdske snage odbaci što dalje od granice i tako ih odvoji, ili barem udalji, od kurdskih snaga PKK-a koje djeluju unutar Turske.

Međutim, napad na sirijske Kurde vodi ga izravno u sukob sa SAD-om s kojim sjede u NATO-u.

Važno je spomenuti da u okolici Afrina i Rusija ima svoje trupe. Službena Moskva zasad je dosta neodlučna i kratko su se osvrnuli na turske napade rekavši da će se o ovoj temi raspravljati u UN-u. Jasno, nešto se pita i Siriju. Za Asadovu vladu turski upad je kršenje suvereniteta bez obzira na to što su isti ti Kurdi koje Erdogan napadao ujedno i prijetnja Asadu.

Ruski senator Frants Klintsevich za agenciju Interfax rekao je da će Rusija reagirati samo ako ruske baze u Siriji budu ugrožene. Dodao je kako je Rusija ovdje stavljena u tešku situaciju jer ima “dobre odnose s Damaskom i Ankarom”. Drugim riječima, Rusi se ne žele miješati. Barem ne zasad. Dapače, Turska je zatražila od Rusije da im omogući korištenje zračnog prostora iznad Afrina koje kontroliraju ruske snage.

Tako se Moskva našla u sličnoj, nezavidnoj poziciji kao SAD. SAD je ujedno saveznik Turske i Kurda koji međusobno ratuju. Moskva je posljednjih mjeseci u dobrim odnosima s Turskom, koja je nepozvana s vojskom upala na teritorij kojeg Asad smatra svojim.

Oko ovog pitanja već je došlo do kontakta između SAD-a i Rusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je tijekom subote telefonski razgovarao s američkim kolegom Rexom Tillersonom, navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Lavrov i Tillerson su razgovarali o stanju u Siriji, o pitanjima povezanim s mjerama osiguranja stabilnosti na sjeveru zemlje, navelo je ministarstvo na svojoj službenoj stranici na Facebooku.

Šefovi ruske i američke diplomacije su također spomenuli pitanja procesa mirnog rješenja sukoba u Siriji pod okriljem UN-a, posebice u kontekstu Kongresa sirijskog nacionalnog dijaloga koji će biti održan krajem siječnja u Sočiju, prema istom izvoru.

Taj razgovor je održan na američku inicijativu, dodaje se. No, ništa konkretnije o ovom razgovoru nije objavljeno.

Prijeti li Siriji novo veliko krvoproliće?

U ratu u Siriji zasad je poginulo više od pola milijuna ljudi. Nakon nestanka ISIS-a jasno je da rat nije ni blizu kraju. Dapače, svaka strana sada želi uzeti što veći dio kolača i ojačati svoj utjecaj na račun onih drugih. Još kad se u računicu uključe svjetske sile koje imaju svoje interese, jasno je da rat u Siriji nije ni blizu kraja.

Dapače, lako je moguće da se stvari posve otmu kontroli, posebno u slučaju ako bi turska vojna čizma zagazila na sirijski teritorij.

Index

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari

Check Also

Najbolje aviokompanije za porodično putovanje

Novo istraživanje britanskog proizvođača igračaka, Play Like Mum, otkrilo je koje svjetske aviokompanije nude nabolje …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)