“Doista ne znam ni za jedan gospodarski problem koji bi mogao biti važniji i teži od 800 godina zajedničke povijesti”, rekao je Orban.

Mađarski je premijer rekao da “nije normalno stanje između dvije savezničke i susjedne države kad hrvatski premijer nije bio u Mađarskoj već šest godina”.

“Do današnjeg posjeta ja nisam bio u Hrvatskoj sedam godina. Došao sam ovdje u cilju promjene ove neprirodne situacije, kako bismo vratili naše odnose u normalni kolosijek”, rekao je Orban. “Sadašnje stanje mene osobno čini nesretnim”, naglasio je.

Orban je kazao da je na razgovorima s hrvatskim premijerom potvrđeno da su dvije zemlje “na istoj strani”. “Želimo jaku Europu. Želimo jačati međusobnu suradnju europskih naroda”, rekao je.

Također je naglasio da je suradnja dviju zemalja “dobra”. “Gospodarske brojke su dobre, imamo stalni rast trgovinske razmjene, sve više Mađara dolazi u Hrvatsku, raste broj mađarskih investicija u Hrvatsku”, rekao je dodajući da se “čini da i manjine uživaju”.

“Mađari u Hrvatskoj o sadašnjoj hrvatskoj vladi govore s velikim poštovanjem, a isto tako se i Hrvati u Mađarskoj ne sjećaju sličnog razdoblja kad su uživali tako veliku podršku mađarske vlade”, kazao je Orban.

Orban: ipak određena gorčina u ustima

“Dakle, stvari izgledaju dobro”, rekao je Orban, naglasivši da ipak “imamo određenu gorčinu u ustima”.

Naime, obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno vam je poznat osjećaj kako zdrav organizam reagira kad se trn zabije pod nokat. To nije velika stvar ali ipak utječe na raspoloženje čovjeka”, rekao je.

“To je situacija s kojom smo sada suočeni”, naglasio je mađarski premijer, aludirajući na otvoreno pitanje Ina-Mol. “Moramo izvući taj trn ispod nokta i bit će sve u redu”, kazao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje kako gleda na taj otvoreni problem u odnosima dviju zemalja, Orban je kazao da “Mađarska na to gleda kao na pitanje između kompanija”.

“Odluke se trebaju donositi na razini kompanije. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati u jednoj kompaniji, onda to ne trebaju činiti, onda trebaju ići odvojenim putem ako ne ide zajedno”, kazao je Orban. “Dakle, u ovom konkretnom slučaju to znači da bi Hrvatska trebala otkupiti udio u Ini. To je savjet koji mi možemo dati”, zaključio je Orban.

Hernadi je pravosudno pitanje

Na novinarsko pitanje kako vide rješavanje pitanja odbijanja Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u Ini Mađarima, obojica premijera kazala su da je riječ o pravosudnom pitanju.

“Ova vlada zna što je to podjela vlasti … ova se vlada niti kani, niti može, niti namjerava miješati na bilo koji način u ono što je posao sudova i državnih odvjetništava”, rekao je Plenković.

Orban je također istaknuo da “to smatra pravnim pitanjem”. “A kod nas se politika na miješa u pravna pitanja. Pravosuđe treba ići svojim putem. Neću sklapati nikakve tajne sporazume vezano uz bilo kakve pravne probleme”, naglasio je Orban.

Hrvatska ima potporu Mađarske za ulazak u Schengen

Plenković je kazao da se razgovaralo i o prometnoj suradnji, suradnji na razvoju LNG terminala na Krku, te o europskim temama, ponajprije o želji Hrvatske da uđe u šengenski prostor.

“Želimo tu napraviti napredak i siguran sam da ćemo u tome imati podršku Mađarske”, rekao je Plenković, a s time se složio i mađarski premijer. “Bit će nam drago ako Hrvatska što skorije postane članica šengenske zone. To će također ojačati važnost Europe”, rekao je Orban.

Glede mogućeg mađarskog sudjelovanja u projektu LNG-a na Krku, Orban je kazao da je to ponajprije pitanje cijene plina.

“Ključna je cijena plina. Mađarska trenutno najjeftiniji plin nabavlja iz Rusije. Na drugom mjestu je plin iz Rumunjske za koji se trenutno gradi interkonekcija, na trećem mjestu je dobava plina iz Slovačke, dok je Hrvatska tek na četvrtom mjestu”, rekao je Orban.

“Ako možemo usuglasiti poslovni model, moći ćemo surađivati”, rekao je Orban.

Na završetku jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Srednjoeuropskom incijativom (SEI) u Zagrebu se u ponedjeljak i utorak održava summit te organizacije na kojem će o temama sigurnosti i gospodarstvu razgovarati šest premijera i drugi visoki predstavnici. Plenković će u ponedjeljak biti domaćin svečane večere za sudionike sastanka u zagrebačkom hotelu Esplanade.

SEU je osnovan 1989. u Budimpešti, a u članstvu su danas Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Predsjedanje SEI-jem će od Hrvatske u Zagrebu preuzeti Italija.

Index/Poslovnidnevnik.ba