Ako bi bio izazvan, NATO bi lako brojčano nadmašio vojne snage Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje pojedinačno – ali kao kolektivni savez predstavljaju strašnog neprijatelja za Zapad.

Zapad se sve više priprema za veliki rat na evropskom tlu usred sve veće agresivnosti Rusije i njezinih saveznika. Nakon tri i pol godine razornog sukoba, Vladimir Putin ne pokazuje znakove popuštanja u svojim vojnim ambicijama, a sve je veći strah da se njegova meta proteže izvan Ukrajine, piše britanski Daily Mail. 

Kineski predsjednik Xi Jinping okupio je ono što analitičari nazivaju “Osovinom prevrata”u Pekingu – sazvao je Putina i sjevernokorejskogčelnika Kim Jong-una na historijskom summitu više od 20 nezapadnih zemalja s ciljem izolacijeDonalda Trumpa. 

Analitičari čekaju da vide hoće li se trojac obavezati na bliže odbrambene odnose, što bi bio udarac za američkog predsjednika koji je nedavno hvalio svoje mirotvorne sposobnosti.

No unatoč sastancima na Aljasci i u Bijeloj kući, još uvijek nije postignuto diplomatsko rješenje kojim bi se okončao trogodišnji sukob. 

Putinova ljetna ofanziva dovela je do značajnih teritorijalnih dobitaka u regiji Donbas na istoku Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiizjavio je da kontinuirani ruski napadi na civile pokazuju jasnu nezainteresiranost za postizanje mira. 

U međuvremenu, evropske zemlje se pripremaju za potencijalni izbijanje Trećeg svjetskog rata. 

Putin, Xi i Kim u Kini uoči velike vojne parade (Foto: Agencije)

KOLIKA JE VOJNA SNAGA NATO-a, A KOLIKA KINE, RUSIJE I SJEVERNE KOREJE?

Ako bi bio izazvan, NATO bi lako brojčano nadmašio vojne snage Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje pojedinačno – ali kao kolektivni savez predstavljaju strašnog neprijatelja za Zapad.

Grafikon vojne snage NATO-a u odnosu na Kinu, Rusiju i Sjevernu Koreju (Ilustracija: Daily Mail)

 Sudeći po brojevima, kolektivna vojska NATO-a daleko je najmoćnija borbena sila na svijetu. Trideset dvije zemlje saveza imaju preko tri miliona aktivnih vojnika, oko tri miliona rezervista i 180 miliona muškaraca koji su sposobni za službu.

Osim ljudstva, zemlje NATO-a u svojim arsenalima imaju i preko 14 000 tenkova, preko 3 000 borbenih aviona i gotovo 1 500 jurišnih helikoptera.

Tri nuklearno naoružane nacije su također članice: SAD, Velika Britanija i Francuska. To znači da je kombinirani nuklearni arsenal NATO-a veći od 4200 bojevih glava. 

Ali ove impresivne brojke blijede u usporedbi s kolektivnom ljudskom snagom Kine, Rusije i Sjeverne Koreje, koje zajedno predstavljaju ekstremnu prijetnju Zapadu.

U usporedbi s tri miliona vojnika NATO-a, Xi, Kim i Putin imaju gotovo pet miliona. Savez ima milion vojnika više u rezervi od svojih zapadnih kolega i gotovo 700 miliona ljudi sposobnih za službu. Također imaju gotovo tri hiljade tenkova više i znatno veću flotu.

Iako NATO i dalje prednjači kada su u pitanju podmornice, nosači aviona, borbeni avioni i jurišni helikopteri, zajednički nuklearni kapacitet Sjeverne Koreje, Kine i Rusije predstavlja najznačajniju prijetnju.

Pojedinačno, Kina ima 600 bojevih glava, Sjeverna Koreja 50, a Rusija 5459. Kombinirani arsenal od preko 6000 nadmašuje NATO-ovih 4200, piše Daily Mail. 

NAPETO U EVROPI

Latvijska obavještajna agencija nedavno je upozorila da ruske sigurnosne službe razvijaju svoje sposobnosti za “organiziranje sabotaže u Evropi” u pripremi “za mogući dugoročni vojni sukob s NATO-om”.

A ako se postigne mirovni sporazum kojim se “zamrzava” sukob u Ukrajini duž postojeće linije fronta, Moskva “bi mogla povećati svoju vojnu prisutnost uz sjeveroistočni bok NATO-a, uključujući Baltik u sljedećih pet godina”, tvrdi se u izvještaju.

Francusko ministarstvo zdravstva obavijestilo je svoje zdravstvene organe da očekuju “veliki angažman” do marta 2026. Vlada predviđa “zbrinjavanje potencijalno velikog priliva žrtava iz inozemstva” i traži od svojih bolnica da se pripreme za potencijalni priliv vojnih pacijenata koji traže liječenje.

Njemačka  je također u stanju visoke pripravnosti. Nacija je najavila planove za kupovinu oružja u vrijednosti većoj od 350 milijardi eura do kraja 2041., uključujući 70,3 milijarde eura za municiju, 52,5 milijardi eura za borbena vozila i 36,6 milijardi eura za ratne brodove i opremu.

Dok se Rusija priprema za provođenje vojne obuke u Bjelorusiji s vježbom “Zapad 2025”, načelnik njemačkog odbrambenog štaba Carsten Breuer rekao je da zemlja ostaje na oprezu.

“Bit ćemo na oprezu, ne samo njemačke snage, već i NATO”, rekao je. 

General je upozorio da bi NATO trebao biti opremljen za ruski napad u sljedeće četiri godine. Ovo mišljenje dijeli i Danska, koja je predvidjela da bi ruski lider mogao htjeti testirati obavezu NATO-a o međusobnoj odbrani iz člana 5.

Šef NATO-a Mark Rutte u julu je upozorio na veliki sukob za koji predviđa da će ga započeti istovremene invazije Xija i Putina.

Kazao je da će kombinirani napadi ruskih i kineskih lidera izazvati noćnu moru svjetskog rata i dovesti planet na rub Armagedona. 

Prema riječima generalnog sekretara NATO-a, Kina bi za početak pokušala preuzeti Tajvan – istovremeno osiguravajući da kremljski diktator istovremeno napadne teritorij NATO-a, usred strahova da je Putin ionako bacio oko na baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu, koje su nekada bile dio SSSR-a.

GJ-11, kineska bespilotna borbena letjelica nove generacije (Foto: AP)

NUKLEARNA OPASNOST I PRIJETNJA RUSIJE ISTOKU EVROPE

U međuvremenu, Kina je povećala svoju odbrambenu potrošnju za 7,2 posto usred tarifnog rata s Trumpom ranije ove godine, nakon što je zaprijetila Americi da će biti spremna za “bilo koji rat”. “Kina će se boriti do kraja”, rekao je tada glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.

Ranije ove godine, Rusija je optužena za povećanje upotrebe zabranjenog hemijskog oružjakao dio svog napada na Ukrajinu – uključujući korištenje otrovnog plina kloropikrina iz Prvog svjetskog rata.

Ruski vojnici koriste kloropikrin i sredstvo za suzbijanje nereda CS protiv ukrajinskih vojnika koji se skrivaju, prisiljavajući ih da izađu na otvoreno gdje ih je lakše pogoditi, prema nalazima nizozemske vojne obavještajne i sigurnosne službe. 

Naime, u augustu se Putin dramatično povukao iz sporazuma iz doba Hladnog rata kojim se zabranjuju nuklearni projektili kratkog i srednjeg dometa, upozorivši Zapad da “očekuje daljnje korake” kako se napetosti pojačavaju.

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji su 1987. potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov, eliminirao je cijelu klasu raketa lansiranih sa zemlje s dometom od 500 do 5500 km. Amerika se još 2019. godine povukla iz ovog sporazuma, optužujući Rusiju za kršenje uvjeta – optužbu koju je Moskva žestoko odbacila.

Propast INF Ugovora potaknula je strahove od ponavljanja evropske raketne krize iz doba Hladnog rata, kada su SAD i Sovjetski Savez rasporedili rakete srednjeg dometa na kontinentu 1980-ih.

To se događa nakon što je komandant ruskih raketnih snaga izjavio da nova raketa srednjeg dometa Orešnik, koju je Rusija prvi put koristila protiv Ukrajine u novembru, ima domet koji može dosegnuti cijelu Europu.

Prema Putinu, višestruke bojeve glave rakete Orešnik mogu se obrušiti na metu brzinom do 10 Machova i imune su na presretanje. Zapravo, toliko su moćne da bi upotreba nekoliko njih u jednom konvencionalnom napadu mogla biti katastrofalna kao i nuklearni napad.

Upozorio je Zapad da bi Rusija mogla koristiti rakete protiv zemalja NATO-a koje su dopustileUkrajini da koristi svoje rakete dugog dometa za napad na Rusiju.

Litva je nedavno otkrila planove za iskopavanje odbrambenog pojasa širokog 48 kilometara na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom, koji će uključivati ​​minska polja i mostove koji će biti dignuti u zrak u slučaju invazije Moskve.

Estonija, Latvija i Litva, uz Poljsku, prošle su godine utvrđivale svoje granice, dodajući prepreke i utvrde postojećim ogradama usred rastuće ruske agresije .

Procjenjuje se da će, kada bude dovršena, Baltička odbrambena linija biti dugačka više od 1450 kilometara i ograničit će rusku sposobnost pokretanja napada s vlastitog teritorija, Kalinjingrada i Bjelorusije.

Stručnjaci su upozorili da bi Evropa, suočena s prijetnjama Rusije, morala dramatično povećati svoje zalihe nuklearnog oružja za oko hiljadu, bez pomoći SAD-a.

Kineske interkontinentalne strateške nuklearne rakete na tekuće gorivo DongFeng-5C (Foto: China News Service)

Maximilian Terhalle, bivši viši savjetnik za strateške poslove britanskog Ministarstva odbrane i gostujući profesor na Programu velike strategije King's Collegea u Londonu, rekao je za The Telegraph u martu: “Moramo biti na razini s 1550 ruskih strateških bojevih glava.”

“Inače nećemo strateški utjecati na ono što se događa u Putinovoj glavi, što je ključno za odvraćanje.”

Rusija ima više od 5000 nuklearnih bojevih glava na raspolaganju, s 1550 strateških bojevih glava raspoređenih u skladu s Novim sporazumom o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START) – iako je Putin obustavio učestvovanje Moskve 2023. godine.

Nasuprot tome, Velika Britanija i Francuska – jedine nuklearne sile u Europi – imaju ukupno nešto više od 500 bojevih glava.

Sjeverna Koreja ima arsenal od oko 50 nuklearnih bojevih glava, ali taj bi broj mogao porasti na oko 300 tokom sljedećeg desetljeća uz pomoć Rusije, prema Ankitu Pandi, stručnjaku za sjevernokorejski razvoj nuklearnog oružja u Carnegie Endowment for International Peace, piše Daily Mail. 

Komentari

komentari