Home / Kapital / Izvještaji / Njemačka studija otkrila grozne podatke o zaposlenosti starijih u Hrvatskoj

Njemačka studija otkrila grozne podatke o zaposlenosti starijih u Hrvatskoj

NJEMAČKI znanstvenici Arthur Kaboth i Martin Brussing s Instituta za rad i kvalifikacije (IAQ) sa Sveučilišta Duisburg-Essen objavili su zanimljivu studiju o kretanju zaposlenosti starijih ljudi na tržištima rada u 28 članica Europske unije od 2005. do 2016. godine. Analizirali su podatke o zaposlenosti ljudi starosti od 55 do 64 godine u tom periodu i zaključili da je u većini članica Europske unije zaposlenost te skupine ljudi povećana.

Europska unija je pak postavila cilj da bi više od 50 posto muškaraca u ovoj dobnoj skupini trebalo biti zaposleno, a do 2016. godine je taj cilj ostvarilo 24 od 28 članica. Među četiri članice koje nisu nalazi se, očekivano, i Hrvatska, a uz nju su tu Slovenija, Grčka i Luksemburg.

Patrijarhat na tržištu rada

S druge strane, kada je riječ o većem zapošljavanju žena u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, cilj EU-a od 50 posto zaposlenosti ostvarilo je tek 10 članica. To sugerira da i dalje postoje značajni rodni disbalansi na europskom tržištu rada te svjedoči o tome da i dalje preživljavaju patrijarhalni obrasci o tome da je posao žene biti doma i kućanica.

Analiza njemačkih znanstvenika napravljena je u kontekstu, kako navode u uvodu, demografskih promjena u EU uslijed kojih stanovništvo postaje sve starije. To se svakako odnosi i na Hrvatsku, koja se nalazi u lošijoj demografskoj situaciji od mnogih drugih članica jer ne samo da hrvatsko stanovništvo u prosjeku postaje starije, nego se mlađi dio stanovništva masovno iseljava, a nema ni useljavanja stranaca koji bi barem donekle to nadoknadili.

Hrvatska daleko ispod prosjeka Europske unije

Hrvatska je u periodu od 2005. do 2016. uspjela povećati zaposlenost ljudi od 55 do 64 godine samo 2,1 posto kada je riječ o muškarcima i malo boljih 7,8 posto kada je riječ o ženama, no to su iznimno loši rezultati kada se usporede s članicama koje su najbolje odradile ovaj zadatak po strategiji Europske unije. Primjerice, u Njemačkoj se zaposlenost muškaraca spomenute dobne skupine povećala 201, posto, a žena 25,9 posto.

Prema dvojici njemačkih znanstvenika, zaposlenost starijih žena se u Hrvatskoj “tek marginalno povećala” u periodu od 2005. do 2016. Jedna od posljedica toga je i da žene u pravilu imaju niže mirovine nego muškarci. U Hrvatskoj je tako 2016. bilo zaposleno 45,1 posto muškaraca starosti od 55 do 64 godine, a žena tek 31,6 posto.


Prosjek zaposlenosti ove dobne skupine na nivou Europske unije je 62 posto za muškarce i 48,9 posto za žene, što pokazuje da Hrvatska ima još mnogo posla da bi uopće dostigla taj prosjek: trebala bi imati 17 posto više zaposlenih starijih muškaraca i žena nego što ih je imala 2016. Za usporedbu, u zemljama poput Švedske, Danske, Nizozemske i Njemačke zaposleno je više od 70 posto muškaraca od 55 do 64 godine, dok je zaposlenost starijih žena unutar EU-a najviša u Švedskoj, čak 73,5 posto.

Najteže je slabo kvalificiranim starijim radnicima

Istraživanje IAQ-a je još jednom pokazalo da nekvalificirani ili slabo kvalificirani radnici i radnici starije dobi mnogo teže nalaze radna mjesta te se stoga preporučuje mnogo više ulaganja u obrazovanje odraslih.

Jedan od autora studije Martin Brussig u izjavi za Frankfurter Allgemeine Zeitung upozorio je da “postoje veliki deficiti u prilagođavanju radnih mjesta starijoj dobi” te da sve to rezultira velikim socijalnim nejednakostima koje su opasne za društvo.

Zabrinjavajući podaci i u kontekstu predložene mirovinske reforme

Podaci iz IAQ-ove studije za Hrvatsku su vrlo zabrinjavajući. Oni su naročito relevantni u kontekstu mirovinske reforme koju predlaže vlada Andreja Plenkovića pod vodstvom ministra Marka Pavića. Naime, ako reforma prođe, Hrvatice i Hrvati bi po njoj trebali raditi duže, i do 67 godine života.

No ova njemačka studija pokazuje da je već i sada zaposlenost starijih ljudi u Hrvatskoj katastrofalna i da smo po tome pri dnu Europske unije. Konkretan problem koji se može iščitati iz njemačke studije je da stariji Hrvati i Hrvatice ne uspijevaju naći radna mjesta i da nisu odgovarajuće kvalificirani za tržište rada, ali da se ne čini ništa konkretno kako bi se to promijenilo. Povećanje dobi za mirovinu, neovisno o drugim aspektima, sigurno neće pomoći tome da se više ljudi starosti od 55 do 64 godine u Hrvatskoj zaposli.
Index/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari

Check Also

IZETBEGOVIĆ TVRDI DA JE SKROMAN ČOVJEK: “Hranim se u Predsjedništvu, za predsjednika sam siromašan, a biću i NA BIROU ZA ČETIRI DANA”

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije, kazao je za …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)