U otvorenom i direktnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo

na samom početku emisije direktor i osnivač Sarajevo Film Festivala Miro Purivatra prisjetio se perioda kada je bio direktor Radio-televizije BiH, te se osvrnuo na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi javni servis:

„To je bio jedan od najzanimljivijih perioda mog života. Sjećam se da smo po gledanosti bili top televizija, da smo uspostavljali neke nove standarde i vrijednosti i vjerujem da bi mnogo toga ostalo i do današnjeg dana i to je ono što nam, čini mi se nedostaje u ovom današnjem trenutku. Sada malo to čudno zvuči, ali moram reći, čini mi se da je nažalost jedna sveopšta globalizacija koja je zahvatila čitavo društvo u kojem i mi i čitav svijet živimo, najviše pogodavala toj nekoj proivncijalizaciji i da su se najbolje snašli i programi i televizije i sve ono što ide na neki nizak nivo, što ne traži puno razmišljanja. Kada je u pitanju javni servis i plaćanje rtv takse, zaista mi je žao vidjeti, nisam puno pratio, ali vidio sam u posljednjih nekoliko mjeseci jedan potpuni haos ili anarhiju u razumijevanju svega toga. To je naravno već godinama pristuno, ali je neshvatljivo da bez obzira o kakvim se političkim pogledima, shvatanjima ili tumačenjima radi, ali zaista neshvatljivo da mi ne možemo prihvatiti novi zakon i da ne možemo da shvatimo značaj javnog servisa za jednu državu. Još jednom apelujem koliko se može uticati i na javno mnijenje i na sve političare da javni servis daje jednu novu, dodatnu vrijednost čitavom društvu i razvoju društva, pa rekao bih i edukaciji. Kada se sjetim vremena kada sam ja rastao, naših ne samo programa za kulturu, nego i programa za obrazovanje, sve su to bili programi koji su se gledali i koji su kreirali jednu generaciju u to vrijeme koja je rasla. „

U emisiji Interview20 Miro Purivatra govorio je o 22. Sarajevo Film Festivalu:„Mi smo napravili filmski festival, koji je moram priznati nadmašio sve ono što smo mislili da može da bude, jer ovo je sada filmski festival koji je nadmašio pojam i veličinu filmskog festivala. Sada razgovaramo o jednom velikom kulturnom eventu, jednoj velikoj turističkoj atrakciji, koja puni grad, hoteli, restorani, taksisti, dakle svi su presretni, jer imaju dodatni prihod, atmosfera i to je ono što s jedne strane nas mora zadovoljiti, a to je ono što smo napravili da 95 ili 98% građana Sarajeva taj festival voli i želi da se dešava, jer i oni se osjećaju kao dio toga.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo koliko je Sarajevo Film  Festival prepoznat u svijetu, Miro Purivatra je kazao:„To je sigurno pitanje za ljude koji će doći ove godine na SFF, jer ako govorimo o samoj struci, mislim da je to vrlo jasno da ako imamo najveće svjetske festivale od Kana, Berlina, Venecije, Sandensa, Trajbeke, koji dolaze na Sarajevo film festival, što znači da oni prepoznaju SFF kao mjesto gdje treba da dođu i sretnu mlade autore iz BiH i regiona i da treba da vide, ne samo njihove filmove nego i projekte koji su u razvoju. Koliko je prepoznat vani mislim da podatak koji treba uzeti u obzir da su gotovo svi hotelski kapaciteti popunjeni, restorani i kafići koji rade 24 sata. Ta slika obilazi čitav svijet i kada mi putujemo svi se vraćaju sa samo jednim zaključkom da su gotovo sva vrata filmskih kompanija i poslovnih kompanija otvorena kada kažete da dolazite kao predstavnik Sarajevo Film Festivala.“

O tome kako je jedna od glavnih ideja pokretača SFF-a bila ta da se pokrene domaća kinematografija:„Mislim da smo imali uspone i padove. Sigurno smo uspjeli i festival je sigurno bio jedan od nosilaca kreiranja Fondacije za kinematografiju. Ubjeđivali smo političke strukture da je to neminovnost ukoliko želimo da razvijamo bh. kinematografiju. Tadašnji ministar Gavrilo Grahovac je to prepoznao i to je bio ključni trenutak za razvoj bh. kinematografije. Tada smo imali uspon i tada nastaju gotovo svi filmovi, od Jasmile Žbanić, Pjera Žalice, Aide Begić, međutim odjednom dolazi do nekog zastoja, umjesto da imamo više novca

za proizvodnju filmova, da stimulišemo nove mlade autore, dolazi do smanjenja budžeta za kulturu, do manje filmova, da bi u ovom trenutku situacija bila gora nego ikad. Imamo potpuno jednu paralizu rada u Federalnom ministarstvu za kulturu, jednu nezainteresovanost za bilo šta što se događa. Još uvijek konkurs za 2016. godinu Fondaciji za kinematografiju nije raspisan i kako onda planirati snimanje filmova ako konkurs nije raspisan u prva 2 ili 3 mjeseca.“

Na direktno pitanje urednice zašto se dešava  to da je sve manje

interesa za domaću kinematografiju od strane političkih institucija, direktor SFF-a Miro Purivatra je otvoreno rekao:

„Možemo govoriti o odsustvu želje da se radi na tome, o jednoj vrsti nekompetentnosti, o maloj i zavisti, jer BiH je sa tako malim brojem filmova osvojila velike nagrade. Svi filmovi su podržani od Euroimaž, znači Evropa je sve to prepoznala. Na nivou BiH ne postoji resorno ministarstvo za kulturu, imamo tu fondaciju koja ima sve manje i manje para i u ovom trenutku imamo politiku koja nije zainteresovana za to i koja ne čini ništa da okupi filmske autore i filmsku struku oko sebe. Prošle godine smo imali drastične rezove po osnovu grantova za institucije od značaja za Federaciju BiH onih koji se održavaju u Sarajevu. SFF generiše ogroman broj gostiju, koji dolaze sa svojim investicijama i koji ulažu u filmove, međutim uslov da bi uložili u

1. film jeste taj da je film podržan od strane bosanskohercegovačke

fondacije. S druge strane imamo vrlo dobru saradnju na nivou kantona, sa premijerom Elmedinom Konakovićem i resornim ministrom.“Finansiranje Sarajevo Film Festivala, bila je također jedna od tema emisije Interview20:„SFF je finansiran od strane države da kažem samo zadnjih 7 godina otprilike oko 30% u odnosu na sve druge festivale kao što su Berlin, Kan, San Sebastian, to je najniži procenat. Većina drugih festivala je između 33-70%, odnosno budžet dolazi iz državnIh sredstava. Zato što je po svim analizama koje su rađene, ulog državnog novca u odnosu na povrat koji se dobije kroz turizam, promociju itd u odnosu 1:7 ili 1:11., što znači da na 1 uloženu KM vraća se 7 KM najmanje, a može i 11 KM kroz ugostiteljske, hotelske usluge i servis koji to sve prati. Sve te države su shvatile da je to vrsta publike koja troši više novca. Mi smo nažalost, prošle godine došli do toga da ulaganje države na svim nivoima od općine do Vijeća ministara je bio 18%, ostatak novca je došao kroz naše ugovore sa sponzorima, sa partnerima, kroz prihode od ulaznica i evropske fondovi.“Na upit urednice šta donosi ovogodišnji Sarajevo Film Festival, Miro

Purivatra je odgovorio:Mi smo već veliki međunarodni festival sa fokusom na regiju i mislim da je to glavna stvar.  Naš cilj jeste razvijanje regionalne scene, prije svega bh. scene i njene veze sa regionom. Ove godine pokrećemo specijalni projekat u okviru SFF-a koji je vezan za TV dramu. Svjedoci  smo da danas širom svijeta veliki režiseri i glumci igraju u TV serijama, ali kvalitetna TV serija kao što je „House of cards“ ili bilo koja od tih serija, to su sada potpuno novi standardi.

Mi kao SFF želimo da ohrabrimo filmsku industriju, producente, ljude sa javnih servisa, sa privatnih televizija da krenemo u proizvodnju kvalitetnih serija, koje mogu donijeti novu vrijednost, novo zapošljavanje, novu promociju, novi razvoj kreativne industrije i prvi razgovori koje smo obavili sa svima su zaista pozitivni, svi jedva čekaju i dolaze sa projektima. Mi ćemo ove godine prezentirati 6-8 projekata koji dolaze iz regiona. Mislim da je to jedan novi nivo koji želimo da podignemo u regiji, da SFF bude platforma za to i učinit ćemo sve da kvalitetni pisci, režiseri, producenti i TV kuće dođu ovdje i da imaju uvid u ono šta se radi ovdje.“

Jedno od neizostavnih pitanja bilo je i to ko će se prošetati crvenim tepihom na ovogodišnjem SFF-u, na što je Miro Purivatra kazao:„Za nas su svi autori koji ovdje dođu zvijezde, neopravdano je reći da je neko veća zvijezda od nekog drugog. Svako ko je napravio film je dužan poštovanja i zato smo i napravili red carpet. U svijetu danas postoji 10 ili 15 velikih zvijezda koje ljudi znaju. Dovesti veliku zvijezdu u Sarajevo je, ne teško nego gotovo nemoguća misija.

Angelina Jolie je u Sarajevo došla plaćajući sve svoje troškove,

govorim o tome da imate gostiju koji žele da dođu. Hoću da kažem da SFF po interesu agenata ili velikih holivudskih studija nema tako veliki značaj, jer se ovdje ne pravi veliki biznis. Broj gledalaca u BiH za bilo koji holivudski film je ravan jednoj dnevnoj dvorani u nekom manjem američkom gradu, što znači tu velikog interesa studija i agenata da dovedu zvijezdu, da je promovišu nema. Možemo uvijek samo razgovarati na osnovu dobrih glasina prethodnih gostiju koji su raširili po Americi i Holivudu.  I onda, kada oni dođu su naši najveći ambasadori. Ove godine se desilod a svih 12 mjeseci imamo sveprisutni terorizam u Evropi koji je nažalost uticao na to da bilo koji pregovori sa zvijezdama i agentima su pet puta teži. Ali i ove godine će biti fantastičnih filmova i brojnih gostiju. Biće preko 200 filmova, imat ćemo vrlo jak open air program.  Mi ovo sve radimo da bi ljudi išli u kino, da gledaju film, da vide priču iz drugog dijela svijeta, priču iz susjedstva.“

Intervju možete pogledati ovdje

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari