Među deklasifikovanim dokumentima nalaze se i neki koji bacaju novo svjetlo na događaje u Beogradu od 5. oktobra 2000. i njihov karakter.

Biblioteka Billa Clintona objavila je novu grupu dokumenata iz vremena Clintonove vladavine.

Među deklasifikovanim dokumentima nalaze se i neki koji bacaju novo svjetlo na događaje u Beogradu od 5. oktobra 2000. i njihov karakter.

Smatralo se da je 5. oktobar i uklanjanje tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića stvar iza koje stoji samo Zapad, SAD i NATO. Sada se pokazuje ih je u tome podržala i Rusija.

Naravno, ovo je američki zapisnik, a postoji i ruski, za koji se ne zna šta sadrži. Ne može da se odbaci i da trenutak u kome su ovi transkripti objavljeni, može da ima ima i aktuelnu konotaciju povezanu sa srpsko-ruskim i srpsko-američkim i rusko-američkim odnosima.

Američki predsjednik pozvao je telefonom nakon održanog prvog kruga izbora u SR Jugoslaviji 30. septembra 2000. ruskog predsjednika Vladimira Putinai zamolio da razgovaraju o Jugoslaviji.

Oni su već ranije, na zasjedanju Generalne skupštine UN-a 6. septembra, razgovarali o Jugoslaviji. Tada je Clinton zamolio Putina da lično primi Mila Đukanovićakako bi poslao „snažan signal“ Miloševiću da zbog bojkota izbora ne pokušava da uvede vojsku u Crnu Goru, uvede vanredno stanje i odloži izbore, piše Direktno.rs.

Putin je rekao da će se s Đukanovićem sresti sekretar Vijeća sigurnosti Sergej Ivanov.

U telefonskom razgovoru, Klinton je rekao Putinu da „gotovo svi prihvataju činjenicu da je opozicija pobijedila na izborima“.

Clinton se onda obratio ruskom predsjedniku: „Mislim da je najbolje da pokušam da natjeramo Miloševića da ode, ali mislim da si ti jedina osoba koja to može da učini. Znam da je za tebe teška situacija, ali ono na šta bih te podstakao jeste da mu pošalješ privatnu, a ne javnu poruku, sa zahtjevom da želite da ode i jasno stavite do znanja da će Rusija podržati volju ljudi. Mislim da bi to javno trebalo reći. Čini mi se da imamo izbor između nasilne i mirne tranzicije. Jedina država na svijetu koja u tome može da odigra odlučujuću ulogu jeste Rusija, jer znaju da treba da vam se obrate nakon što se sve ovo završi da bi nastavili da imaju solidne odnose.“

Putin je rekao da će on biti „apsolutno iskren“ i da neće biti potrebno da se provjerava dalje ono što bude rekao, dodavši da je djelovao u skladu sa sporazumom koji je postignut na Okinavi.

Putin je obavijestio Clintona da je razgovarao s njemačkim kancelarom Šrederom i da će „biti druga osoba koja saznaje ove informacije“.

„Predložio sam da imamo sastanak u Beogradu između jednog od naših visokih predstavnika, poput savjetnika za nacionalnu bezbjednost ili ministra vanjskih poslova i predstavnika opozicije, ali je on (Koštunica) odbio takav sastanak. On je odbio kontakt s nama, ali u osnovi ćemo vas obavijestiti o našoj poziciji. Već smo mu jasno saopštili naš stav da ne želimo da budemo satjerani u ugao ili da budemo primorani da podržimo posebno nedemokratska rješenja situacije“, rekao je Putin.

Zatim je dodao da je „pravo vrijeme da Milošević napusti scenu“: „Želim da bude jasno da ne odstupamo ni sa jednog pravca u saradnji s vama kao našim partnerom. Ali, želio sam da znate da je pravo vrijeme da on (Milošević) napusti scenu. Nisam siguran da će to učiniti“, zaključio je ruski predsjednik.

On je zatim razrađivao ideju da opozicija pristane na drugi krug, ali da bude sigurno da će Koštunica da pobijedi u drugom krugu.

„Miloševiću bi preostala samo jedna šansa, to je izborna krađa, a niko ne može sa sigurnošću da kaže da će pokušati da pribjegne toj akciji ili garantuje da neće“, primijetio je Putin.

On je predložio da Moskva pruži veoma jasnu podršku kandidatu opozicije.

„Mogli bismo pozvati lidera opozicije u Moskvu. Tada bi se ovdje s njim sastao Ivanov, naš ministar vanjskih poslova. Vjerovatno bih i ja mogao da ga pozovem i razgovaram s njim telefonom. Dok bi bio ovdje u Moskvi, mogao bi da izjavi da je spreman da izađe u drugom krugu izbora, pod uslovom da Milošević dozvoli verifikaciju, a možda čak i međunarodne posmatrače, kako na nivou biračkih mesta, tako i prebrojavanja glasova. Taj stav bi imao apsolutno zvaničnu i jasnu podršku s naše strane“, rekao je Putin.

“Ukoliko Milošević odbaci takav stav, tada ćemo bez ikakvog oklijevanja osuditi njegove postupke. Sama činjenica da je lider opozicije bio u posjeti Moskvi i ovdje vodio razgovore na najvišem nivou, pokazala bi našu vrlo jasnu podršku i vjerovatno bi mu donijela pet do sedam odsto glasova. Mislim da u takvoj poziciji nemamo šta da izgubimo, ali dobici su vrlo jasni. Želio bih ponovo da podvučem sa naše strane, ovo bi se svuda smatralo vrlo jasnom i nedvosmislenom podrškom opoziciji“, precizirao je Putin.

Nakon što je Putin još detaljnije elaborirao ove ideje, Clinton je upitao:

“Znači, vjerujete da bi ga, ako ga pozovete i on to prihvati, poslao jasan signal podrške poštenim izborima i da vam nije problem da on postane predsjednik?”

Putin je odgovorio: „Apsolutno.“

Clinton: “Da pitam i ovo. Mislim da ovo ima vrijednost, sve dok ne daje vremena Miloševiću da ukrade izbore. Ali, želim da ti postavim još jedno pitanje. Kako ćemo ga izvući odatle?”

Putin: “Misliš, kako da ga sklonimo?”

Clinton: “Da. Ako se plaši da ode s vlasti?”

Putin: “Mislim da mogu popričati s njim i prenijeti mu da međunarodna zajednica neće ovo zamjeriti i neće biti akcije protiv njega. Ali, želio bih da razgovaram o ovome dalje i mislim da mu ovo treba ponovo objasniti.”

Clinton: “Ali, da li bi mogao da ostane u Srbiji? Da li bi ga pustili negdje drugdje?”

Putin: “Mislim da bi bilo bolje da ostane u Srbiji.”

Clinton: “Da, i ja također, samo ne znam kakva je tamo klima.”

Putin: “Iskreno, ne znam, naravno, ali možda bi želio da ode. To je mogući potez s njegove strane, ali ne znam. Mi ne želimo takav poklon. Zašto ga ne bismo poslali u Ameriku?”

Clinton: “Da, znam na šta misliš. Da razmislim o ovome. Jedino zbog čega se brinem je da kasnije ne želimo da izgledamo kao da smo prevareni da bismo mu pomogli da ukrade izbore. Također ne bih mu pružio to kao izgovor da uvede vojno stanje, pa moramo uvjeriti vojsku da ne pristaje na to. Ako bi želio da napadne Crnu Goru, to je drugi izgovor za odgađanje izbora. Veliki problem je…”

Putin (Prekidajući): “Vjerujem da ste u pravu što takva opasnost zaista postoji. Međutim, smatrao bih da, ako lider opozicije dođe ovdje i Rusija izrazi svoj stav bez ikakvih neizvjesnih izraza, da se Milošević ne bi usudio na takav plan ili akciju sa svoje strane.”

Clinton: “Pa, slažem se da bi bilo teže, otežao bi mu krađu izbora.”

Putin: “Pa, kao što sam rekao, naravno da ne možemo da garantujemo ovo sto posto, ali ono što možemo je da mu postavimo zahtjeve i ako se on ne povinuje, tada će opozicija imati više opravdanja u odluci da ne izađe na drugi krug izbora. Moći ćemo da kažemo: „Da, zahtjevi opozicije su sasvim opravdani.“ To bi bilo apsolutno u skladu s našom unutrašnjom političkom pozicijom. Na našim izborima opozicija bi bila prisutna u svim fazama izbora, uključujući brojanje glasova.”

Clinton je potvrdio da bi „sigurno pomoglo“ to što predlaže ruski predsjednik. Putin je posumnjao da će ponovni razgovor sa Miloševićem „rezultirati da dobrovoljno pristane na ponovno brojanje i povuče se”. “Vjerujem da za to nema šanse“, zaključio je ruski predsjednik. Onda je naveo da mu je „Koštunica rekao da će ponovo pokušati da uvjeri Miloševića da je potrebno ponovno brojanje glasova“, Putinu se to činilo kao uzaludan pokušaj.

Clinton je rekao da ga ohrabruje to što je čuo i da je važno da zna (Milošević) da mu Rusija neće dozvoliti da se izvuče sa krađom izbora.

Putin: “Važno je da ne bude u mogućnosti da to iskoristi kao keca iz rukava i da pokušava da špekuliše s našim stavom. Važno je da svi u Jugoslaviji steknu jasnu sliku o našoj poziciji. To je važno.”

Dvojica predsjednika su se na kraju dogovorila da ostanu u kontaktu ovim povodom i da prouče još neka rješenja tako da je moguće da ovo nije posljednji razgovor o Miloševićevoj sudbini i događajima od prije 20 godina, 5. oktobra 2000.

SB/PD.ba

Komentari

komentari