Možda i najvažnijih dvadesetak sekundi filma godinama je dijeljeno u potpunoj tajnosti
Jako puno ljudi čulo je za Zapruderov film, jedinu snimku atentata na američkog predsjednika Johna Kennedyja. Točno 486 sličica filma nastalo je sunčanog dana studenog 1963. godine u Dallasu. Iza kamere je stajao krojač Abraham Zapruder i tih 26 sekundi filma zabilježilo je jedan od najopasnijih zločina.
Međutim, malo je poznato da je Zapruder osobno tražio da se ne objavi jedna sličica iz čitavog filma. Sličica broj 313 davala mu je noćne more zato što se na jasno vidi trenutak kada metak izbacuje Kennedyjev mozak. Trebalo je proći više od desetljeća nakon ubojstva u Dallasu da američka i svjetska javnost napokon vidi tu ključnu sličicu.
Kako piše Smithsonian, Zapruder je prodao magazinu Life autorska prava na film za 150.000 dolara, ali je jasno rekao da on ne želi objaviti ključnu sličicu. Ne želi pustiti to zlo u američku kolektivnu svijest, a i Life ja kasnije dijelio njegovo mišljenje. Naravno, netko je objavio čitav film, zajedno sa sličicom 313. Taj netko bio je Geraldo Rivera, slavni televizijski voditelj. Kad je on 1975. godine prvi put prikazao čitav film, američka javnost vidjela je nešto o čemu su tek čitali i tako su se rodile prve teorije zavjere. Kad je iduće, 1976. godine, posebno povjerenstvo krenulo s novom istragom zbog Kennedyjeva ubojstva, odlučili su biti temeljitiji.
Po završetku istrage, tri godine kasnije, zaključili su da je CIA i FBI zadržala neke ključne dokumente i nisu ih isporučili ranijim istragama. Daleko najkontroverzniji zaključak došao je temeljem snimke s policijskog radija koji je navodno zabilježio i četvrti pucanj s brežuljka ispred Kennedyjeve povorke. To bi značilo da je bio i drugi ubojica te da je Lee Harvey Oswald bio samo dio veće zavjere. Godinama kasnije, nakon nekoliko stručnih pregleda, američka akademija znanosti došla je do zaključka da snimka nije adekvatan dokaz. Tako je istraga došla na početak.
Teorije zavjera su se pojavljivale kao gljive poslije kiše, a jako puno se pričalo o enigmatskom čovjeku s kišobranom. Svi su se pitali što je radio jedan ozbiljno odjeven čovjek, na osami, samo s kišobranom. Louie Steven Witt, kako se zvao taj čovjek, sam je došao istražiteljima da bi ispričao svoje motive. Rekao je da je došao s kišobranom zato što se protivio političkom djelovanju Kennedyjeva oca, Josepha Kennedyja, bivšeg veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu i tridesetih godina prošlog stoljeća je podržavao popustljivu politiku prema Adolfu Hitleru. Ikona takve politike, premijer Neville Chamberlain, vratio se iz Berlina s jednim takvim kišobranom nakon što je dopustio aneksiju dijela Čehoslovačke. Proglasio je Chamberlain da je osigurao dugotrajni mir, ali već iduće godine su Nijemci i Britanci u bili u ratu.
Time je razriješena i jedna od posljednjih alternativnih teorija o Kennedyjevu ubojstvu.
SB/Poslovnidnevnik.ba