U odgovoru koji je iz Raiffeisen banke BiH upućen Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu piše da nisu mogli utvrditi nikakvu povezanost između predmetnih garancija i te banke

Više od dvije godine nakon što je Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv bivšeg federalnog premijera Nedžada Brankovića, nekadašnjeg direktora „Energopetrola“ Namika Bušatlića i članovi Komisije za dokapitalizaciju – Kaseme Ćatović, Ahmeda Žilića, Mirka Puljića, Seada Krese, Safeta Prohe, Anke Šešlije i Alme Hasete, došlo je do neočekivanog obrata u tom sudskom procesu.

Iako se devet optuženih tereti za kaznena djela sklapanje štetnog ugovora, pomaganje pri sklapanju štetnog ugovora, te nasavjestan rad u službi, odnosno, pričinjenu štetu veću od 32 milijuna KM, sve je izvjesnije kako se na optuženičkoj klupi nalaze pogrešni ljudi.

Sudeći, naime, prema najnovijim dokazima koje je priložila sarajevska tužiteljica Sabina Sarajlija, Kantonalno tužiteljstvo bi, i to pod hitno, trebalo istražiti gdje su nestale bankovne garancije, koje je sukladno Ugovoru o dokapitalizaciji „Energopetrola“, morao priložiti hrvatsko-mađarski konzorcij INA-MOL.

Prema dopisu, koji je iz Raffieisen banke 20. aprila 2016. dostavljen Kantonalnom tužiteljstvu, kao odgovor na upit o bankarskim garancijama za svaku od tri investicijske godine, u toj banci uopće nema, niti je ikada bilo traženih bankarskih garancija?!

Podsjetimo, kao najbolji instrument plaćanja i izvršenja ugovornih obveza u korist Vlade Federacije BiH, bankarske su garancije u iznosu od 50 milijuna KM trebale biti u Raiffeisen banci.

No, sada se ispostavilo da Tužiteljstvo nema ni originale, a niti ovjerene kopije bankovnih garancija, dok u Raiffeisen banci BiH tvrde da “nisu mogla utvrditi nikakvu povezanost između predmetnih garancija i naše banke”.

„Konstatujemo da nismo u posjedu garancija koje ste nam priložili uz zahtjev“, navodi se u odgovoru iz Raiffeisen banke, uz uputu Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo da bi se original garancije izdate od strane Raiffeisen Bank Austria d.d. Zagreb, prema uobičajenoj bankarskoj praksi, mogao nalaziti u posjedu korisnika garancije.

Bankovne su garancije trebale biti protesirane u periodu 2007.- 2010. godina, zbog neizvršenja ugovorenih obveza, ali Tužiteljstvo zbog toga nije nikoga optužilo, nego su sav teret krivnje svalili na članove ad-hoc Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola koja je prestala da postoji u oktobru 2006. godine?

Podsjetimo da su ranije Federalna financijska policija i Agencija za privatizaciju utvrdile štetu za Federaciju BiH zbog nenaplate bankovnih garancija u iznosu od 50 milijuna KM, a nepoštivanje procedura kod naplate bankovnih garancija utvrdila je i revizorska kuća Deloitte.

No, nakon što originalne bankarske garancije nisu pronađene ni u federalnoj Vladi, ni u Raiffeisen banci, sada se postavlja pitanje jesu li one ikada i postojale?!

izvor/slobodna-bosna/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari