Bosna i Hercegovine je u Armeniju od 2017. do augusta ove godine izvezla robu u ukupnoj vrijednosti od oko milion maraka, od čega se najveći dio odnosi na lijekove, papir i karton. Vanjskotrogovinski promet s Azerbejdžanom skoro i ne postoji.

Namjenska industrija u BiH u posljednjih deset godina, za razliku od Srbije, nije izvozila oružje u Arrmeniju ili Azerbejdžan, saznaje banjalučki portal Capital.ba.

Izvoz namjenske industrije BiH raste konstantno i prošle godine je premašio 200 miliona maraka i glavni kupci su iz Saudijske Arabije, Egipta i Afganistana.

Dok je Srbija naoružavala Armeniju i Azerbejdžan, koje su ponovo otpočele oružani sukob u pokrajini Nagorno-Karabah, ove dvije zemlje imaju više nego skromnu robnu razmjenu s Bosnom i Herecegovinom. Prema zvaničnim podacima, BiH nije isporučivala municiju, eksploziv ili naoružanje, već uglavnom lijekove i farmaceutske proizvode.

Tako je BiH u Armeniju od 2017. do augusta ove godine izvezla robu u ukupnoj vrijednosti od oko milion maraka, od čega se najveći dio odnosi na lijekove, papir i karton. S druge strane, uvoz bivše sovjetske republike u BiH je beznačajan, i za tri i po godine iznosio je oko 100.000 maraka, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Nešto veći obim vanjskotrgovinske razmjene BiH ima s Azerbejdžanom, ali također zanemariv u odnosu na druge države. U ovu republiku se uglavnom izvoze farmaceutski proizvodi, eterična ulja, kozmetika i hemija, dok iz pravca Azerbejdžana u BiH nije dolazila gotovo nikakva roba.

Vanjskotrogovinski promet sa Azerbejdžanom skoro i ne postoji, jer je uglavnom sveden na izvoz BiH čija je godišnja vrijednost u prosjeku tek oko pola miliona maraka.

Ekonomska razmjena je minorna, ali je Azerbejdžan u znatno većoj mjeri od Armenije prisutan u Bosni i Hercegovini, najviše kroz humanitarni rad. Tako su nedavno uplatili više od milion maraka pomoći za borbu protiv pandemije koronavirusa. Za vrijeme poplava, 2014. godine poslali su avion sa preko 40 tona pomoći čija vrijednost, također, prelazi milion KM.

Podržavali su razne kulturne projekte pa su tako za izgradnju replike kuće poznatog pisca Branka Ćopića u Hašanima donirali 26.000 eura.

Pojedine investicije su im propale pa je tako u Doboju na mjestu gdje su počeli graditi fabriku za preradu voća i povrća i proizvodnju sokova, danas skladište za ogrjevno drvo.

SB/PD.ba

Komentari

komentari