Osnovni uzrok raka službeno je otkriven prije 1923., a pronalazač je 1931. za to dobio Nobelovu nagradu iz medicine. Vrlo mali broj ljudi u svijetu zna za to, jer je ta istina nažalost sakrivena od javnosti. Godine 1931. njemački naučnik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Dr Warburg je otkrio da je rak rezultat antifiziološkog načina života.

Antifiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kiseonikom. Stanična kiselost istiskuje kiseonik, a pomanjkanje kiseonika u stanicama stvara kiselu sredinu.

Dr Warburg je rekao: “Pomanjkanje kiseonika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako netko ima jedno, ima i drugo”.

Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kiseonika u organizmu; ako vam nedostaje kiseonika imaćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je sredina bez kiseonika.

– Oduzmete li zdravoj stanici 35% njenog kiseonika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana – tvrdio je dr Warburg.

– Sve normalne stanice imaju apsolutnu potrebu za kiseonikom, ali tumorske stanice mogu živjeti bez njega. To je pravilo bez iznimke.

Tumorska su tkiva kisela, dok su zdrava alkalna

U svom djelu “Metabolizam tumora“, dr Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uslova: krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika). Otkrio je, da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kiseonik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kiseonika.

Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kiseonika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego odbrambeni mehanizam, koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kiseonika. Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kiseonika, koja omogućava njihovo normalno funkcionisanje. Tumorske stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kiseonikom.

Kiselost i alkalnost organizma zavisi od hrane

Nakon što je završen probavni proces, hrana, zavisno od svog nutritivnog profila, stvara uslove kiselosti ili alkalnosti u tijelu. Pojednostavljeno rečeno, alkalnost organizma zavisi o toga šta jedemo. Kiselo ili alkalno stanje mjeri se PH skalom od 0 do 14, gdje je 7 neutralna zona. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno.

Naše stanice, da bi mogle uspješno funkcionisati, trebaju imati lagano alkalan pH, malo iznad 7. Kod zdravog pojedinca pH krvi nalazi se između 7,40 i 7,45. Krv se neprestano sama reguliše kako ne bi upala u metaboličku kiselost. Međutim, neka hrana zakiseljuje krv i zagađuje tijelo.

Hrana koja zakiseljuje tijelo:

Rafinirani šećer i svi njegovi derivati. Od svih je najgori, jer nema bjelančevina, masti, vitamina ni minerala, samo rafinisane ugljikohidrate, koji škode gušterači. Njegov pH je 2,1 (veoma kiseo).

Meso (sve vrste)

Proizvodi životinjskog porijekla – mlijeko i sirevi, vrhnje, jogurt itd.

Rafinisana sol

Rafinisano brašno i svi njegovi derivati kao što su tjestenina, torte, keksi itd.

Hljeb

Margarin

Alkohol

Kofein

Duhan

Sva industrijski prerađena i konzervirana hrana, koja sadrži konzervanse, umjetne boje, arome, stabilizatore itd.

Antibiotici i općenito svi lijekovi

Hrana koja alkalizuje:

Svo sirovo povrće. Neko je kiselo po okusu, ali u tijelu se mijenja i postaje alkalno.

Voće. Na primjer, limun unutar tijela ima veoma visok stepen alkalnosti. (Nemojte da vas zavara njegov veoma kiseli okus).

Bademi. Vrlo su alkalni.

Integralne žitarice: jedina alkalizirajuća žitarica je proso. Sve su ostale žitarice lagano kisele, no idealna prehrana treba i određeni postotak kiselosti pa valja jesti i nešto žitarica. Sve žitarice moraju se jesti kuhane.

Med. Ima vrlo visoku alkalnost.

Hlorofil. Zelene biljke sadrže hlorofil koji je veoma alkalan.

Voda. Važna je za proizvodnju kiseonika. Uvijek budite dobro hidrirani, pijte vode malim gutljajima tokom cijelog dana.

Vježbanje. Vježbe pomažu održavati alkalnost organizma jer daju kiseonik cijelom tijelu. Sjedalačkii način života uništava život. (Hayat / Foto: Ilustracija)

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari