Na današnji dan prije 23 godine započela je završna oslobodilačka hrvatska vojno-redarstvena akcija “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH), piše Hina.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković.
Kako piše Hina, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8000 Bošnjaka.
7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug. Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Proslava i stradanje
Članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Mladen Ivanić će, svako na svoj način, obilježiti godišnjicu vojne akcije Oluja.
Kako je najavljeno iz državnog Predsjedništva, član Predsjedništva BiH Dragan Čović boravit će u nedjelju u Kninu u Republici Hrvatskoj gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branilaca, te 23. godišnjice VRO “Oluja”.
Program obilježavanja započet će polaganjem zajedničkog vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku hrvatske pobjede OLUJA 95.
S druge strane, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić prisustvovat će u subotu navečer obilјežavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji ”Oluja” u Bačkoj Palanci.
Prisustvo u Bačkoj Palanci najavio je i predsjednik RS Milorad Dodik pozvao je sve ljude da se u subotu u Bačkoj Palanci okupe i prisustvuju obilježavanju egzodusa Srba iz Hrvatske i Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj oružanoj akciji “Oluja”. Dodik je rekao da je to bila stravična sudbina srpskog naroda na tom prostoru.
– Ne godi mi kao čovjeku što oni obilježavaju pobjedu nad stradanjem jednog naroda. Mislim da kao narod koji bi trebao da pokaže svoja dostignuća u civilizacijskom smislu, trebali su da procesiraju sve one koji su učinili zločine nad Srbima. Šta i ko s njihove strane organizuje, ja na to ne mogu da utičem, ja čak mislim da je degutantno da neko na taj način obilježava stradanje jednog naroda. Volio bi da nema nikakvih organzacija te vrste, ali aj oko njihovih odluka ne mogu ništa da učinim. Naravno da ćemo posmatrati i vidjeti , ja vjerujem da je vaše pitaje za Čovića vezano za neki širi politički koncept, ali je ne mogu da odlučujem, niti želim da bilo čija ponašanja uslovljavam.
(Vijesti.ba/Poslovnidnevnik.ba)