Ulica bi bila povezana i sa jednim od dvorišta susjednih zgrada gdje bi se napravio “Park devet umjetnosti”.

Jedan od autora projekta, Mirza Hrustemović kazao je da je ponosan što je Komisija za izbor njihov rad proglasila najboljim i prepoznala njihovo rješenje kao dalji input za razvoj same ulice, ali i Općine Stari Grad. “Naša ideja je bila da ponudimo gradu nešto novo i nešto lijepo.Ulica Štrosmajerova postala bi gradska promenada kulture i umjetnosti, bez granica i cenzure. Sa “Parkom devet umjetnosti” činila bi jednu cjelinu gdje bi se mogli održavati razni performansi, izložbe, filmske projekcije i sl,” kazao je Hrustemović.

Načelnik Ibrahim Hadžibajrić pojasnio je da je danas predstavljeno idejno rješenje za Štrosmajerovu, a nakon ovoga slijedi izvedbeni projekat, gdje će se najvjerovatnije uraditi i neke korekcije, u dogovoru s autorima.

“Tek nakon izvedbenog projekta imat ćemo konačno rješenje kako će izgledati ulica. Sve su ovo još varijacije na temu sadržaja koji će biti unutar ulice. Ono što mi se najviše svidjelo je da će ulica većim dijelom biti natkrivena, a samo mali središnji dio bit će otkriven, “kazao je Hadžibajrić. On je pojasnio i da drvored koji je predviđen projektom ne mora biti u toj formi, kako korijenje drveća ne bi oštetilo zgrade, nego da se može saditi tzv. patuljasto drveće i slično. “Tek nakon izrade izvedbenog projekta znat će se kolika bi bila vrijednost ove investicije,” pojasnio je Hadžibajrić.

Najbolji rad, od pristiglih na Konkurs za izradu idejnog rješenja uređenja ulice Štrosmajerova, koji je bio raspisan krajem prošle godine, izabrala je stručna komisija u sastavu: Ljiljana Pelidija, dipl. ing. građ, Hamdija Efendić, dipl.ing. građ, Munib Buljina, dipl. ing. arh, Aida Veladžić, dipl. ing. arh. i predsjednica komisije: Lidija Mićić dipl. ing. arh. Prema riječima Mićić, ovaj rad je bio najbolji od svih pristiglih, a nakon današnje prezentacije još je sigurnija da je Komisija dobro izabrala.

“Štrosmajerova ulica je jedan od glavnih krvotoka grada Sarajeva koji povezuje Ferhadiju i ulicu Zelenih beretki. Posljednjih 10-15 godina ona je zaista bila nakaradna i izgledala kao jedan cirkus,”kazala je Mićić. Pojasnila je da je na Konkurs prispjelo 11 radova, a u užem izboru su bila četiri rada od kojih je ovaj izabran kao najbolji. “Drago mi je što su ovi autori ponudili rješenje kojim bismo svi dobili jednu lijepo uređenu ulicu, a sada smo dobili smjernice za ulicu kakvu odavno očekujemo,” dodala je Mićić i pohvalila ideju autora da polovinu sredstava od nagrade koju su osvojili doniraju u dobrotvorne svrhe.

Autorima pobjedničkog rada, prema propozicijama Konkursa, pripala je nagrada u iznosu od 5.000 KM, a prema njihovoj želji polovina sredstava bit će donirana Zavodu Mjedenica.

Idejno rješenje uređenja Štrosmajerove ulice

Ideja autora je da Štrosmajerovu ulicu urede kao šetnicu, instalacijom kulturnih i umjetničkih sadržaja i postavki. Takav duh ulica bi trebala zadržati svih dvanaest mjeseci u godini, bez obzira na vremenske uvjete. Ulica Štrosmajerova postala bi gradska promenada kulture i umjetnosti, bez granica i cenzure.

Ova ideja podrazumijeva natkrivanje ulice duž obje fasade. Ulica bi postala otvorena pozornica, galerija i gradska promenada. Zbog svoje širine od 10,5m, Štrosmajerova ulica nema kapacitet da ostvari sve planirano i zbog toga ovo rješenje predviđa više urbanističko-arhitektonskih zahvata.

Prvi korak je obostrano natkrivanje obje strane ulice, na razapetoj uličnoj konstrukciji između fasada, u vidu plohe koja je pokrivena transparentnim staklom, u blago nijansiranom plavom tonu. Tako bi dio ulice Štrosmajerova bio pogodan za šetnju bez obzira na atmosferske padavine. Konstrukcija bi služila za natkrivanje ulice, ali i za postavljanje ulične rasvjete. Svjetiljke bi stajale u tri reda, a zbog sihronizacije duha vremena gradnje i današnjeg doba rasvjetna tijela bi bili dizajnerski stilizovani ulični fenjeri iz doba austrougarske monarhije.

Drugi korak je korištenje podrumskih prostorija objekata, koje bi se proširile i ispod Štrosmajerove ulice – šetnice za oko tri metra. Na ovaj način bi se dobila podzemna galerijska ulica koja bi bila osvijetljena, a dio šetnice bi se zastaklio po poljima u istovrsnom rasteru duž fasada.

Sve podzemne instalacije bile bi sakupljene u jedan instalacioni podzemni prohodni hodnik – šent, sasvim komotan za nesmetano servisiranje, koji bi se protezao centralnom osovinom ulice. Tako bi se izbjegle situacije da se u čestim vremenskim intervalima prekopavaju ulice zbog izvođenja raznih radova na podzemnim instalacijama.

Ulica Štrosmajerova bi, prema ovom idejnom rješenju, bila popločana. Radi se o simetričnoj dužnoj podjeli na kvadratna polja. Polja koja se prožimaju duž centralne osovine ulice bila bi ispunjena granitnim kockama kakvim su se popločavale ulice iz doba monarhije. Drugi dio polja, koji je natkriven i nalazi se uz fasadu, bio bi od lamirniranog kaljenog stakla.

Kroz cijelu šetnicu protezala bi se dva simetrična drvoreda stabala. Klupe za sjedenje dizajnirane su kao drveni prstenovi oko stabala koje se naizmjenično ponavljaju u svakom trećem redu drvoreda. Korpe za otpatke nalazile bi se uz parking mjesta (nosače) za bicikla koja su planirana oko stabala (zaštita za drveće).

Autori idejnog rješenja kroz Štrosmajerovu ulicu su predvidjeli i saobraćaj stiliziranih kočija iz 19. vijeka kao dinamični stilski iskaz prošlog vremena.
Ovom idejom „kulturalizacije“ Štrosmajerove ulice, njenim natkrivanjem, dodavanjem još jednog atraktivnog nivoa ispod ulice te vertikalnog povezivanja partera sa istim, uz adekvatne iluminacije obje restaurirane fasade autori idejnog rješenja žele ostvariti i novi za ovaj grad jedinstveni osjećaj čovjeka sa javnim prostorom.