IAKO je Europa okovana ledom, na Arktiku su ovaj mjesec zabilježene rekordno visoke temperature. Znanstvenici upozoravaju da se radi o dosad neviđenoj vremenskoj anomaliji, prenosi The Guardian.

Uzrok snježnih mećava koje posljednjih dana pogađaju Europu je alarmantan toplinski val na Arktiku, kažu znanstvenici.

Iako su mnogi mediji val polarnih hladnoća na kontinentu proglasili povratkom normalnih zimskih temperatura, zapravo se radi o doslovnom premještanju polarnog vremena na jug.

Zvono na uzbunu

Iako se možda radi o izvanrednoj nepogodi, znanstvenike brine mogućnost da globalno zagrijavanje remeti polarni vrtlog, to jest snažne ledene vjetrove zbog kojih je Sjeverni pol do sada bio pod ledom.

Iako u sjevernom polarnom pojasu sunca nema do ožujka, zbog dotoka toplog zraka temperature u Sibiru u veljači su rasle i do 20 stupnjeva iznad povijesnog prosjeka.

“Ovo je anomalija nad anomalijama. Dovoljno je iznad povijesnog prosjeka da je zabrinjavajuće. To nam daje naslutiti da nas čekaju daljnja iznenađenja”, kazao je Michael Mann s Državnog sveučilišta u Pennsylvaniji.

“Arktik oduvijek smatramo zvoncem za uzbunu zbog zatvorenog kruga koji u toj regiji pojačava zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Sada nam šalje jasno upozorenje”, dodaje Mann.

Izvan normalnih temperaturnih fluktuacija

Na najsjevernijoj mjernoj stanici na Grenlandu u veljači je izmjereno čak deset dana kada su temperature bile iznad ništice, što je trostruko dulje nego obično. Temperature su u nekoliko navrata bile više od onih izmjerenih u Londonu i Zürichu.

“Temperaturni skokovi dio su normalnog vremenskog obrasca. Kod novog slučaja neobično je što toliko dugo traje i što je toliko toplo”, kazala je Ruth Mottram s Danskog meteorološkog instituta. “Barem od 50-ih godina prošlog stoljeća nije bilo toliko visokih temperatura oko Sjevernog pola”, dodala je.

Temperature na Arktiku često fluktuiraju ovisno o jačini polarnog vrtloga. Međutim, temperaturni skokovi sve su učestaliji posljednjih godina te sve dulje traju.

“Trenutno zatopljenje je najintenzivnije i jedno od najduljih ikad izmjerenih tijekom zime”, kazao je Robert Rohde iz organizacije za klimatske promjene Berkeley Earth.

Topliji Arktik, hladniji jug

Znanstvenici se sada pitaju znači li najnovije zagrijavanje Arktika da polarni vrtlog slabi ili mu pak prijeti kolaps. Vrtlog ovisi o temperaturnoj razlici između Arktika i umjerenog pojasa, no ona se smanjuje jer se pol ubrzano zagrijava.

Prosječna svjetska temperatura podigla se za jedan stupanj, no prosječna temperatura na Sjevernom polu porasla je za čak tri stupnja. Prema NASA-i, morski led na Arktiku sada nestaje stopom od 13,2 posto po desetljeću.

Neki znanstvenici stoga sada predviđaju da će se Sjeverni pol nastaviti zagrijavati, a kontinenti hladiti. Prema toj hipotezi, polarni vrtlog povlači topli zrak i stvara hladne fronte nad umjerenim pojasom. Rohde upozorava da se radi o kontroverznoj teoriji koju ne potvrđuju svi klimatski modeli.

Daljnje zagrijavanje

Rohde najavljuje da će nas u budućnosti vrijeme nastaviti iznenađivati. “Kako sve više zagrijavamo Arktik, narednih godina možemo očekivati još više primjera dosad nezabilježenog vremena”, dodaje.

Neki su ipak skeptični prema dugoročnim prognozama. “Gotovo sigurno se uglavnom radi o prirodnoj varijabilnosti”, kaže Zeke Hausfather iz Berkeley Eartha. “Klimatski modeli pokazuju da će zime na višim zemljopisnim širinama postajati sve postojanije kako se svijet bude zagrijavao”, dodaje.

“Radi se o odveć kratkoročnom fenomenu da bismo znali hoće li on promijeniti cjelokupne projekcije arktičkog zagrijavanja”, kaže Mann.

Međutim, upozorava da ne treba podcijeniti daljnje tendencije natprosječno visokih temperatura na Arktiku.

“Početno zagrijavanje može uzrokovati još jače zagrijavanje” jer otopljeni led u atmosferu oslobađa velike količine metana, snažnog stakleničkog plina, upozorava Mann.

Index

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari