Kompanija koja se gotovo u pravilu pojavljuje u svim aferama po pitanju verifikacije uređaja je Verlab iz kojeg nerijetko optužuju medicinske ustanove da ne izvršavaju obavezne verifikacije uređaja.

No to je jedna strana priče.

– Ovdje je netko našao ili napravio rupu u zakonu te se registrirao da udara pečate”, rekao je potkraj 2017. godine direktor SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić reagiravši na navode Verlaba da mostarska bolnica radi s neispravnim uređajima.

Osim toga, kako saznajemo, Verlab vrši “verifikaciju” na osnovu podzakonskih akata koji nisu doneseni u skladu sa zakonom. Naime, na svaki podzakonski akt (koji se između ostalog odnosi i na umjeravanje medicinskih instrumenata) Zakon o mjeriteljstvu je propisao da saglasnost mora dati Savjet za mjeriteljstvo.

I tu nastaje problem, jer takva saglasnost ne postoji. Podzakonski akti objavljivani su u Službenom glasniku bez saglasnosti Savjeta. Savjet za mjeriteljstvo ne funkcionise od 2012. godine, a većina  podzakonskih akata donesena je poslije 2012. godine.  Shodno tome, ovlaštenje Verlabu je upitno.

Kako nam je pojašnjenje, jedini ko može stati iza ispravnosti medicinskog uređaja je proizvođač i ovlašteni serviser uređaja, što je i propisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBIH. Zakon predviđa da medicinska ustanova mora voditi računa o ugovoru sa ovlaštenim serviserom za ispravnost uređaja, obavljenim atestima i potvrdama o redovno izvršenim servisima. “Verifikacija” je nešto drugo i nije precizno propisana, pogotovo ne za medicinske uređaje,  dodatno otežavajuća okolnost je činjenica da nisu usklađeni državni i federalni zakon o mjeriteljstvu.

Upravo je tako postupila SKB Mostar, uređaje su servisirali ovlašteni servisi koji su time bili i jamac ispravnosti rada.

Verlab, kako je poznato ne obavlja verifikacije u RS, dok je u prethodnom periodu izvršio “verifikaciju” u preko 260 zdravstvenih ustanova.

O kako unosom biznisu se radi potvrdio je i direktor SKB Mostar Anto Kvesić koji je poručio da nema namjeru platiti 300 hiljada KM za Verlabove naljepnice.  300 hiljada KM je iznos koji, navode naši izvori, Verlab naplati i u KCUS-u za jednogodišnju verifikaciju.

(Vijesti.ba/Poslovnidnevnik.ba)