Home / Vijesti / BiH / “UMRO JE DRUG TITO”: ova rečenica je prije tačno 39 godina, promijenila živote svih nas

“UMRO JE DRUG TITO”: ova rečenica je prije tačno 39 godina, promijenila živote svih nas

Danas je tačno 39 godina od smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

 

“Kada čujete riječ TITO, šta vam je prva asocijacija? SFRJ, blagostanje, drug-gospodin, komunizam, maršal, ponos ili zločinac. Odgovori zavise prije svega od životnog doba i sjećanja na vrijeme u kome se živjelo ili o kome je pričano.

Oni koji ga pamte po dobru sjećaju se priče o svinjskoj glavi i sankanja u drvenoj karlici, sleta i štafeta za Dan mladosti, pokreta Nesvrtanih, socijalizma i radničke klase, bratstva i jedinstva, ORA…

Za njih je Tito bio ljubimac svijeta, najveći sin naroda i narodnosti za čijeg doba su imali bezbrižno djetinjstvo i mladost, siguran posao i platu, plavi dres i crveni pasoš u džepu sa kojim su mogli svuda u svijet, a vraćali su se uvijek u Jugu.

Sa druge strane za neke je asocijacija na Tita – Goli otok, Ustav iz 1974., crveni revolucionar, ubica i anarhista, čovek ukradenog identiteta, špijun i zatvor zbog vica ispričanog u kafani u kome se i ne spominje drug Stari.

Ako izuzmemo ekstreme od onih koji su Tita smatrali “drugim ocem” i one koji su u njemu videli “najvćeg zlikovca” danas ga nostalgično pamte samo oni koji su odrastali u zlatnom dobu jugoslovenskog socijalizma ‘60-‘80 godina prošlog vijeka.

Zaobišle su ih gladne poslijeratne godine, trumanova jaja, nacionalizacija i čistke poslije Inforbiroa. A zapravo to je bilo zlatno doba modernog čovječanstva i… jeftinih kredita. Poslije je sve došlo na naplatu.

Mali neštasluci velikih ljudi

U duhu jednakih mogućnosti za sve, u vrijeme socijalizma brižno su njegovane priče o skromnom ali lijepom detinjstvu velikog vođe.

Sadašnji pedesetogodišnjaci tako pamte prije svega priču o malom Joži i svinjskoj glavi,a priča ide ovako…

Josip Broz odrastao je u siromašnoj porodici sa puno djece. Pečenica (mesa) bila je zagarantovana samo za Božić. U kući Brozovih to je bila svinjska glava koja se obješena suši na tavanu. Klati se i čeka Božić. Nestrpljivi su samo mali ukućani.

Jednoga dana roditelji su otišli podalje, u rodbinu, i ostavili djecu samu kod kuće. Djeca su poslije nekog vremena ogladnila,a mali Jože je riješio da stvar uzme u svoje ruke i kao najstariji nahrani braću i sestre.

Popeo se na tavan i skinuo svinjsku glavu. Usljedio je čuveni recept od tri sastojka: svinjska glava, voda i brašno.

Mali Jože je u ključalu vodu ubacio svinjsku glavu, malo brašna i kuhao tako oko dva sata. Ostalo je legenda, koja kaže da su se djeca najela “da je sve pucalo”. Ali kako je jelo bilo masno, za nenaviknute dječije stomake, svi su se toliko previjali i jaukali, uključujući i Jožeta da ga majka po povratku kući nije ni istukla.

Priču je prvi plasirao Vladimir Dedijer u knjizi “Josip Broz Tito, prilozi za biografiju” a u obaveznu školsku lektiru stiže posredstvo “Priča o Titu” France Bevka. Ono čega se još sjećaju o malom Joži je i sankanje u naćvi, drvenoj karlici ovalnog oblika u kojoj se mijesio hljeb.

Tako su generacije djece stasale u vrijeme socijalizma na zimskom raspustu, odlazeći kod svojih baka i deka na selo, obavezno isprobavale spust u drvenoj hljebari.

Soba 275

Titovi savremenici voljeli su da kažu kako je najviše volio vlast, žene i dobar zalogaj. Tvrde da je za te tri stvari bio rođeni talenat.

Na pitanje koliko se puta Tito ženio većina se ne bi dosjetila.

To je isto kao kada danas neko pita da nabrojite industrijske revolucije. Svi će se sjetiti prve i posljednje – četvrte industrijske revolucije, poznatije kao digitalna. Tako i kod Tita.

Svi znaju za prvu Pelagiju “Polku” Belousovu koja mu je rodila sina Žarka. Gotovo niko ne pamti ime Ane Koenin, njemačke komunistkinje koja je poslije hapšenja muža, takođe visokog komunističkog funkcionera, sklonjena u Moskvu. U čuveni “Luks” hotel Kominterne.

Tito je u tom hotelu živio godinama u sobi 275 na četvrtom spratu. Kažu da su se mnoge komšije iz hotela tiskale u zajedničkoj kuhinji na kraju hodnika kada “drug Valter kuha”.

Ana je u Moskvu stigla kao Elza Kenig,a kako su u hotelu svi imali lažna imena upoznavši Josipa Broza kao Fridriha Valtera udala se za njega pod pseudonimom Lucija Bauer.

Njihov brak (čija je legalnost upitna zbog lažnih imena) potrajao je manje nego prvi jer je Tito vraćen “na ilegalni rad” u Jugoslviju a Luciju su sovjeti godinu dana kasnije streljali u jeku Velike čistke koju je osmislio i njome rukovodio Josif Staljin.

Treću ženu Hertu Has Tito je upoznao 1937. u Parizu u regrutnom centru za španske dobrovoljce. Herta mu je donijela lažne isprave.

Ljubav se rasplansala dve godine kasnije u Istanbulu, po povratku iz Moskve, gde mu je Herta ponovo donijela pasoš sa kojim je mogao da se vrati u Kraljevinu Jugoslaviju.

U braku su dobili sina Mišu a njihov brak je zamro 1943. na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu gde je zatekla Davorjanku Paunović. Poslijze kraja Drugog svetskog rata i smrti Davorjanke Tito je tražio da mu se Herta vrati ali je ona to odbila. Navodno mu je na pismo od 16 strana kratko odgovorila: ‘Herta Has kleči pred muškarcem samo jednom u životu’, nakon čega je usljedio i zvanično razvod. Kasnije se ponovo udala i imala još dvoje djece. Ostala je po strani, uzdržana do smrti 2010. godine.

Najpoznatija žena u životu Josipa Broza bila je ipak Jovanka. Vjenčali su se 1952. i ostali u braku do Titove smrti 28 godina kasnije, iako su je posljednje tri godine komunistički funkcioneri odstranili iz Titovog okruženja.

Iz perioda sa Jovankom ostali su upamćeni banketi za strane državnike, glamurozne proslave Novih godina, putovanja po svijetu i pregršt fotografija. Nerijetko su fotografije pravljene u neformalnom okruženju rezidencija, parka, prijatelja i kuhinje.

Kao veliki hedonista uz omiljeni odležali Čivas i kubanske cigare Tito je uživao u hrani. Pre svega mješavini kuhinja hrvatskog zagorja sa primjesama slovenačke i austrijske kuhinje.

Volio je zagorske štrukle iz rodnog kraja, kafu bez šećera a od vina, kažu da je najviše volio Cviček. Vino pravljeno u podjednakoj mjeri od crvenog i bijelog grožđa, kiselkastog ukusa (neki bi rekli da kada je nedovoljno balansirano vuče na vinsko sirće), manje koncentracije alkohola ali i šećera zbog čega je pogodno i za dijabetičare.

Iako su ga Slovenci u međuvremenu brendirali kažu da je ono nalik štajerskom “šilheru”. Ivan Ivanji u knjizi “Titov prevodilac” navodi anegdotu u kojoj Titu tadašnji austrijski ambasador u SFRJ Karl Hartl rekao da ‘šilher nije vino, šilher je pogled na svijet!’

Službena biografija

Najveći sin naroda i narodnosti rođen je najverovatnije 7. maja 1892. ali kako su deca upisivana kasnije pod datum rođenja podveden je 25. maj.

Godinama kasnije tog datuma cijela jugoslovenska nacija sletovima i štafetama proslavljala je Titov rođendan odnosno Dan mladosti.

Vrhovni komandant i prvi i jedini doživotni predsjednik SFRJ bio je poštovan i rado viđen gost u cijelom svijetu. Nakon što je Josifu Staljinu rekao odlučno “Ne” 1948. godine usljedila je pomoć sa Zapada.

U poslijeratnim gladnim godinama ostaće upamćena “trumanova jaja” salata u prahu, “tačkice” za hranu i odjeću ali i mučne godine čistki onih koji su ostali vjerni savezu sa Staljinom i Sovjetima.

60-te i 70-te prošlog vijeka ostaće upamćene prije svega po pokretu Nesvrtanih čiji su Tito i Jugoslavija bili osnivači.

Upravo taj period, sve do njegove smrti, ostaće upamćen i kao period najvećeg preporoda i blagostanja zemlje iz koje su svi mogli da putuju, idu na more, školuju se i nađu posao.

Kada je umro 4. maja 1980. godine ispratila ga je cela Jugoslavija,a u Beograd se na sahranu sjatila svijetska politička elita.

Na njegovoj sahrani bili su predstavnici iz 127 zemalja svijeta. Među njima je bilo monarha, diktatora i predsjednika,a zbog broja i značaja prisutnih smatrana je najvećom sahranom jednog državnika.

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari

Check Also

Rusi pomrsili Slovencima planove za Mercator

Ljubljana se nadala da će nakon restrukturiranja Agrokora i formiranja Fortenove grupe uspjeti vratiti Mercator …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)