Home / Vijesti / Svijet / Merkelova i Makron stavili tačku na priče o podjelama

Merkelova i Makron stavili tačku na priče o podjelama

Berlinski sastanak sa balkanskim liderima, koji su organizovali Angela Merkel, njemačka kancelarka, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, pokazaće se kao tačka prekretnica u odnosu EU prema našem regionu.

Iako su ocjene sastanka različite, izjave koje su dali njemački i francuski lideri, kao i nezvanične informacije koje smo dobili, pokazuju da EU nije odustala od proširenja na naš region, ali su postrožili postojeće uslove stavljajući do znanja da ulaska u EU nema bez suštinskih reformi. Osim toga, kako nam je objašnjeno, Njemačka je izašla u susret Makronu, koji je prije sastanka insistirao da se EU prvo mora unutar sebe reformisati pa tek onda razmišljati o nastavku proširenja.

Takođe, sastanak je pokazao da će Njemačka i Francuska usaglašavati svoje spoljnopolitičke odluke, u skladu sa dogovorom iz Ahena početkom prošle godine, koji je u našim medijima prošao gotovo nezapaženo. Podsjećanja radi, na tom sastanku su dvije najjače zemlje EU usaglasile zajedničko djelovanje nakon izlaska Velike Britanije iz evropskog bloka, zemlje koja je do sada igrala izuzetno važnu ulogu u regionu zapadnog Balkana.

Takođe, sastanak je pokazao da je vrlo izvjesno da neće biti razmjene teritorija između Beograda i Prištine, ideje koju su zagovarale neke evropske zemlje, poput Italije i Francuske, te SAD, koje su takođe pokazale otvorenost ka toj ideji. Mnogi smatraju da je upravo to bila najvažnija poruka sa sastanka.

U deklaraciji, koja je usvojena nakon sastanka, pohvaljen je dogovor između Grčke i Sjeverne Makedonije u vezi s imenom te zemlje, te se ohrabruju koraci koji će dovesti do dogovora Beograda i Prištine. Obećano je i jačanje ekonomske pomoći regionu, pod uslovom da se nastavi putem evropskih integracija, a predloženo je i da se u budućnosti razgovara o stvaranju jedinstvene balkanske ekonomske zone. Postignuta je i zajednička saglasnost o jačanju napora na suzbijanju opasnosti od terorizma, ekstremizma i radikalizacije, a dogovoreno je da naredni sastanak bude u Parizu.

Merkelova je novinarima uoči sastanka izjavila da sastanak nije zamjena za proces proširenja, već pokušaj da se o problemima u regionu razgovara na otvoren način.

“Za proširenje će i dalje biti zadužen Brisel. Važno je da region nastavi s reformama”, rekla je Merkelova.

Adnan Ćerimagić, ekspert za evropska pitanja, ocijenio je za “Nezavisne” da je ovaj sastanak imao za cilj da podsjeti zemlje zapadnog Balkana da je njihova stabilnost interes prije svega Evrope.

“U našem regionu mnogi političari često govore o tome kako se geopolitika mijenja, kako treći akteri jačaju, kako je EU podijeljena i slaba. Na stranu koliko je od toga tačno i na koji način, čini se kako su neki u regionu zaboravili da je region okružen EU i da je najvažniji partner. Predsjednik Makron i kancelarka Merkel su političare u regionu podsjetili na to”, smatra Ćerimagić.

“Der Spiegel”, najpoznatiji njemači sedmičnjak, ističe da su Makron i Merkelova odlučili da “zavedu red” na zapadnom Balkanu i spriječe bilo kakve buduće konflikte.

“Iako je ovo zapravo jedan neformalni sastanak, njemačka kancelarka i francuski predsjednik su odlučno stavili tačku na sve priče o podjelama, sukobima, razmjeni teritorija i sličnim idejama koje su se čule u proteklom periodu”, piše list.

Njemački “Handesblatt”, najugledniji njemački privredni dnevni list, piše da je sastanak u Berlinu označio početak “kočenja” procesa proširenja, a kao glavni razlog vide usporavanje reformi na Balkanu. Za BiH kažu da je vještačka država formirana u Dejtonu 1995. godine za mandata američkog predsjednika Bila Klintona s etničkim mehanizmima koji blokiraju privredni razvoj.

“Brisel je isfrustriran BiH. Reforme jedva da išta napreduju. Bošnjaci, Srbi i Hrvati međusobno se blokiraju”, piše list i citira Johanesa Hana, evropskog komesara za proširenje, da dejtonsku logiku mora zamijeniti briselska logika.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da je zadovoljan što je vođen razgovor, iako je, kako je rekao nakon povratka iz Berlina, situacija veoma teška za Srbiju.

“Ovo je realnost, vidi se da se nalazimo u teškoj i ozbiljnoj situaciji i moramo da se ponašamo odgovorno i da vodimo računa o budućnosti našeg naroda”, rekao je Vučić, osvrćući se na nepostizanje dogovora o ukidanju carina na srpsku robu na Kosovu./NNDejan Šajinović/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari

Check Also

Domoroci Amazonije: Daće posljednju kap krvi da spasu šumu

Dok požari bjesne u Amazoniji, pripadnici autohtonog brazilskog plemena Mura zavjetovali su se da će …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)