Home / After Work / Evo šta najviše šteti našem zdravlju,nisu cigarete ni alkohol

Evo šta najviše šteti našem zdravlju,nisu cigarete ni alkohol

Ni pušenje, ni visoki krvni pritisak nisu faktori rizika koji odnose najviše ljudskih života. Najveći uzročnik smrti u svijetu je loša prehrana. Ashkan Afshin, asistent na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu u Washingtonu kaže da ljudi najviše umiru zbog prevelikog unosa crvenog mesa, slatkih napitaka i hrane s visokim razinama soli. No, još više ih ubija ono što ne unose u organizam. U časopisu ‘Lancet’ objavio je rezultate analize koju je vodio 27 godina o prehrambenim navikama širom svijeta, piše CNN.

“Dok je tradicionalno sav razgovor o zdravoj prehrani usmjeren na smanjenje unosa nezdrave hrane, u ovoj smo studiji pokazali da je na razini populacije nizak unos zdrave hrane važniji čimbenik, nego visoki unosom nezdrave hrane”, rekao je.

“Jedna od pet smrti na globalnoj razini uzrokovana je malim unosom zdrave hrane, što znači da je u svijetu tokom 2017. godine umrlo zbog toga oko 11.000.000 ljudi. Razlog je bio unos previše natrija i nedostatak unosa cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i sjemenki se zbog previše natrija i nedostatka cjelovitih žitarica, voća i orašastih plodova i sjemenki, pokazalo je istraživanje. Razlog nije bio unos previše transmasnih kiselina, šećera i zaslađenih pića kao ni visoka razina crvenog mesa.

“Ova velika studija znači da je otkriće iznimno važno za svakog bez obzira gdje živi”, rekao je Andrew Reynolds, naučni saradnik na Univerzitetu Otago na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u izradu studije.

“Nalazi ovog dokumenta pružit će informacije o političkim odlukama koje će utjecati na prehranu, njezinoj prodaji i troškovima za ekonomije u nadolazećim godinama”, rekao je Reynolds.

U analizi, koju je finansirala Zaklada Bill & Melinda Gates, Afshin i njegove kolege proučavali su 15 faktora rizika u prehrani, kao i njihov uticaj na smrt i invaliditet. Poznato je da su unos velike količine crvenog prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masne kiseline i soli veliki rizici za zdravlje, no usporedili su unos tih tvari s učincima prehrane sastavljene od niske razine zdravih namirnica kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mlijeko, kalcij, orašasti plodovi, mahunarke, vlakna, omega-3 masne kiseline iz morskih plodova, dobre masti iz lososa i tune i slično. Došli su do zanimljivog zaključka, a to je da su nezdrave namirnice bile na dnu ljestvice rizika u većini zemalja svijeta.

Zaključak glasi: konzumiranje previše soli, nedovoljno cjelovitih žitarica i nedovoljno voća. “Ti su rizici bili isti bez obzira na socioekonomski standard većine nacija”, rekao je Afshin.

Nova studija bila je vrlo opsežna i u njezinoj izradi sudjelovalo je hiljade istraživača koji su pratili prerane smrti i invaliditete povezane s više od 350 bolesti i povreda u 195 zemalja.

U januaru objavili su studiju “prehrana za zdravu planetu”, u kojoj je rečeno da, kad bi se za pola smanjio unos crvenog mesa i šećera, a isto toliko povećao unos voća, povrća i orašastih plodova, moglo spriječiti do 11,6 miliona prijevremenih smrti bez loših posljedica za planetu.

Afshin je rekao da je ovo “najopsežnija analiza zdravstvenih učinaka prehrane ikada provedena”, unatoč nekim metodološkim nedostacima i nedovoljnim podacima iz nerazvijenih zemalja.

Reynolds smatra da je studija, koja se objavljuje svake godine, dobra, te da količina podataka i globalna zastupljenost čine ovu studiju vrijednom pažnje. Deset miliona smrtnih slučajeva povezanih s prehranom u 2017. godini bilo je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Karcinom je bio uzrok za 913.000 smrti, a dijabetes tipa II za 339.000 smrti širom

svijeta. Čak 66% osoba s invaliditetom u 2017. godini uzrokovanih kroničnim bolestima, bilo je posljedica tih bolesti.

“Zanimljivo je da pretilost nije bila na vrhu ljestvice, nego tek na šestom mjestu globalnih rizika”, rekao je Afshin. Uzbekistan je imao najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijede ga Afganistan, Maršalovi otoci, Papua Nova Gvineja i Vanuatu. Izrael je imao najmanji broj, a slijede ga Francuska, Španjolska, Japan i Andora, sićušna kneževina između Francuske i Španjolske.

Što se tiče najnižih stopa smrtnosti, Velika Britanija je zauzela 23. mjesto, iznad Irske (24.) i Švedske (25.), dok su Sjedinjene Države zauzele 43. mjesto, nakon Ruande i Nigerije (41. i 42.). Indija je zauzela 118. mjesto, a Kina 140. mjesto.

Za Sjedinjene Države, Indiju, Brazil, Pakistan, Nigeriju, Rusiju, Egipat, Njemačku, Iran i Tursku, nedostatak cjelovitih žitarica bio je najveći čimbenik rizika. To ne znači da ljudi u tim zemljama ne jedu žitarice, nego da jedu obrađene žitarice, s malom hranjivom vrijednošću i potencijalom za visoke kalorijske vrijednosti.

Reynolds, koji je u publikaciji ‘Lancet’ objavio studiju o učinku cjelovitih žitarica upozorava da mnogi proizvodi koji se danas prodaju potrošačima kao “cjelovite žitarice’ to uopšte nisu.

“Cjelovite žitarice uključene su u ultraprocesirane proizvode koji se mogu fino samljeti i u koje se dodaje natrij, šećeri i zasićene masti”, rekao je Reynolds.

“Najveći čimbenik rizika za Kinu, Japan, Indoneziju i Tajland bila je količina natrija u prehrani. To je vjerojatno posljedica iznimno slanog rižinog octa, soje i raznih umaka koji se koriste pri pravljenju tradicionalne azijske hrane”, kaže Afshin. Corinna Hawkes, ravnateljica Centra za politiku prehrane sa Univerziteta u Londonu kaže da nije nužno da će u tim zemljama stanovništvo nastaviti unositi rizične namirnice i u budućnosti.

“Svatko ko proučava historiju hrane reći će vam da se navike s vremenom mijenjaju, ali da, to bi u ovom slučaju moralo uključiti i promjenu kulture prehrane” , kaže ona. U Meksiku je nedostatak orašastih plodova i sjemenki bio najveći čimbenik rizika, a u njihovoj prehrani na drugom

mjestu nedostajalo je povrća, cjelovitih žitarica i voća. I to je bila jedna od rijetkih zemalja u kojoj su nezdravi slatki napitci visoko rangirani – na 5. mjestu.

“To nije samo zbog tradicionalnom konzumiranju slatkih gaziranih pića, te domaćim napitku aguas frescas, nego i zato jer mnogi stanovnici Meksika imaju

problema s dostupnosti pitke vode. Ako moraju kupovati čistu vodu za piće, onda će radije kupiti gazirane napitke”, kaže koautor studije Christian Razo.

Iako je Meksiko veliki proizvođač svježeg voća i povrća, ono se uglavnom izvozi u SAD i druge zemlje, pa ljudi u gradovima nemaju veliki izbor u prodavnicama , kao ni mogućnost vlastitog uzgoja, a na pijacama su ovi proizvodi skuplji, baš kao i orašasti plodovi i sjemenke.

Francesco Branca, direktor Odjela zdrave prehrane i razvoja pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatra da bi javnost morala postati svjesna veze između prehrane i zdravlja i tražiti od vlada svojih zemalja da počnu djelovati kako bi svima bile dostupne zdrave namirnice.

“Uzimajući u obzir potrebu za hitnim djelovanjem, Glavna skupština UN-a proglasila je 2016.-2025. desetljećem djelovanja UN-a na poboljšanju kvalitete prehrane i traži od vlada da preuzmu takve obveze.”

“To će zahtijevati koordinirani napor između kreatora javnih politika, uzgajivača hrane, trgovaca i distributera, što će biti značajan podvig. Primjerice, povratak na cjelovite žitarice zahtijevat će potpunu promjenu u ekonomiji proizvodnje i distribucije hrane. Prerađivanje žitarica je vrlo profitabilno. Uzmite, na primjer, kukuruz. Možete ga preraditi u različite sastojke: stočnu hranu, rafinirano brašno i visoko fruktozni kukuruzni sirup, što su tri mogućnosti. Proizvođači generiraju višestruke tokove vrijednosti iz ovog procesa rafiniranja”, kaže Hawkes.

“Ako kažemo:'Ja proizvodim kukuruz da bih proizveo samo jedan proizvod’, onda moramo imati dijaloge s industrijom kako bismo pitali gdje su potrebna javna ulaganja i kako možemo promijeniti sistem, jer će to za njih biti velika, velika promjena. Ali Hawkes se nada. Kako kaže, kad je prije 20 godina dolazila na sastanke svjetskih kreatora prehrambene politike i govorila im o važnosti prehrane, gledali su ju u čudu i odmahivali rukom.

“Danas kad im to kažem, shvaćaju me ozbiljno”, kaže Hawkes./NN/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari

Check Also

Grad Beč će dobiti prvu ulicu s mogućnošću regulacije temperature zraka

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova za čovječanstvo. One imaju snažan utjecaj na okoliš, …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)