EUROPSKE vlade sudjeluju u “sustavnim, nezakonitim i često nasilnim” odbijanjima i protjerivanjima tisuća tražitelja azila iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, objavio je Amnesty International u novom izvještaju.

Migranti su protjerani u prljave i nesigurne kampove u Bosni i Hercegovini u blizini hrvatske granice.

Trenutačno se oko 5.500 žena, muškaraca i djece nalazi u Bihaću i Velikoj Kladuši, dva bosansko-hercegovačka gradića blizu hrvatske granice, gdje žive u nekadašnjim napuštenim tvornicama bez osnovnih uvjeta za život. Bosna i Hercegovina im ne može ponuditi zaštitu, niti adekvatne uvjete za život, a improvizirani su kampovi nehigijenski, u njima nema tople vode, neophodne zdravstvene skrbi, niti dovoljno hrane, piše ta organizacija sa sjedištem u Londonu.

“Gurnuti do ruba”

U izvještaju naslovljenom “Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti” objašnjava se način na koji europske vlade daju prvenstvo graničnoj kontroli nad poštivanjem međunarodnog prava. Vlade time ne samo da ignoriraju nasilno djelovanje hrvatske policije, nego i financiraju njezine aktivnosti i time hrane sve veću humanitarnu krizu na rubu Europske unije, piše AI.

“Kako bi se shvatilo koji su prioriteti europskih vlada treba se samo pratiti novac. Njihov financijski doprinos humanitarnoj pomoći puno je manji od sredstava koje daju za graničnu sigurnost, što uključuje opremanje hrvatske granične policije i čak i izdvajanja za njihove plaće”, istaknuo je Massimo Moratti, direktor istraživanja u europskom uredu organizacije.

“U to vrijeme ljude koji bježe od rata i progona hrvatska policija fizički napada, pljačka i nasilno vraća u pravni limb, ostavljajući ih na milost disfunkcionalnog sustava azila u Bosni i Hercegovini”, dodaje se. U BiH se preko Hrvatske vraćaju i migranti ulovljeni u Italiji i Sloveniji, navodi Amnesty.

Mnogi su pretučeni, dokumenti su im uništeni, a imovina oduzeta

Mnogi su migranti Amnestyju opisali kako su pretučeni, kako su im dokumenti uništeni, a imovina oduzeta, te kako se čini da je to sustavna i namjerna politika hrvatskih vlasti kako bi se spriječili budući pokušaji ulaska u državu.

Zbog birokratskih prepreka, neadekvatne pravne pomoći i ograničenih kapaciteta vlasti u Bosni i Hercegovini tražitelji azila nemaju šanse za procesiranje u toj državi, pa ih većina nastavlja u druge europske države, piše Amnesty i dodaje kako taj put nije lagan.

Žena iz Afganistana s kojom je Amnesty International razgovarao je rekla: „Nemamo dovoljno hrane za nahraniti cijelu obitelj, osobito djecu. Ona su stalno gladna.”

“Rodila je mrtvu bebu kad je vidjela medvjeda”

Nakon što prvo uđu u Europsku uniju preko Grčke i Bugarske, gdje ih je sustav azila već iznevjerio, ljudi izlaze iz EU-a i nastavljaju put preko Balkana. Da bi stigli do Slovenije ili Italije, gdje počinje schengenski režim slobodnog kretanja, moraju prijeći guste hrvatske šume, brze rijeke i, na nekim mjestima, aktivna minska polja.

Jedna mlada žena iz Afganistana ispričala je Amnesty Internationalu kako je, vidjevši medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena s kojom je putovala pobacila. „Toliko se uplašila da je rodila mrtvu bebu. Bila je u šestom mjesecu trudnoće.”

Oni koji se usude ovako putovati često se suoče s odvraćanjem i kolektivnim protjerivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takve mjere su obično popraćene nasiljem i zastrašivanjem, a zahtjevi onih koji traže međunarodnu zaštitu se ne uzimaju u razmatranje.

Gotovo su svi u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak jedna trećina ispitanika doživjela nasilje u rukama hrvatske policije. Mnogi su opisali kako su ih tukli, ukrali im dokumente i osobne stvari, što upućuje na sustavnu i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja ima za cilj sprječavanje budućih pokušaja ulaska u zemlju.

“Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima”

Jedan mladić iz Gaze ispričao je Amnesty Internationalu što se dogodilo kada je njega i još devetoricu drugih uhvatila policija. „Odvezli su nas do granice s Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima,” kazao je.

Zatim je opisao kako su ih po licu poprskali nečim što misli da je bio suzavac [pepper spray]: „Ništa nisam mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam naredili da odlazimo i ne vraćamo se u Hrvatsku“.

Sami iz Alžira ispričao je Amnesty Internationalu kako su njega i skupinu drugih ljudi maskirani policajci jednog po jednog odveli i natjerali da stoje u krugu i tukli ih pendrecima i baseball palicom. „Onda su nam uzeli novac i mobitele i rekli da idemo ka Bosni,” kazao je.

Drugi čovjek je opisao kako im je hrvatska policija oduzela cipele, toplu odjeću i vreće za spavanje, te ih prisilila da kilometrima bosi pješače kroz ledene rijeke i potoke prema bosanskoj granici. Ova su se vraćanja redovito događala noću i u osamljenim područjima izvan redovnih graničnih prijelaza.

Ljudi koji su uhvaćeni u Italiji i Sloveniji često su podrvrgavani lančanom odvraćanju, po kratkom postupku predavani hrvatskoj policiji i silom protjerivani natrag u kampove u Bosni i Hercegovini, a da njihovi zahtjevi za azil nisu ni razmatrani.

Sve češće optužbe o nasilnim zaustavljanjima migranata na granicama primorale su hrvatske vlasti da obeshrabruju javni nadzor nad njihovom migrantskom politikom. Organizacije koje rade na pravima izbjeglica i migranata postale su meta vlasti, tvrdi Amnesty.

“Zlostavljaju i volontere”

Volontere nevladinih organizacija se zlostavlja, drži ih se satima na policiji bez službenih optužbi, te im se prijeti kaznenim progonima. Ministarstvo unutarnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima da ilegalno uđu u državu.

Usprkos tim praksama, EU i dalje daje značajna sredstva Hrvatskoj kako bi pojačala graničnu sigurnost. EU također svojevoljno ignorira neuspjehe europskog sustava azila koji stvaraju potrebu za takvim putovanjima migranata.

“Europski čelnici ne mogu više prati svoje ruke od odgovornosti za nastavak kolektivnih izbacivanja i nasilnog vraćanja na balkanskoj ruti koje su rezultat njihove odlučnosti u utvrđivanju granica EU-a, bez obzira na cijenu ljudskog života”, zaključio je Moratti./index.hr/

Poslovnidnevnik.ba

 

 

Komentari

komentari