Njemačka vlada usvojila je novi zakon o useljavanju stručne radne snage, kojim su ublaženi kriterijumi i podjednostavljene procedure za zapošljavanje u toj zemlji za radnike koji dolaze iz trećih zemalja, odnosno koji nisu ni njemački državljani ni državljani EU.

Novi zakon (Fachkräfteeinwanderungsgesetz) koji će omogućiti radnicima iz zemalja kao što su   Bosna i Hecegovina ili Srbija da pronađu posao u najjačoj evropskoj ekonomiji, donosi nekoliko značajnih promjena.

1. Svi su kvalifikovani radnici

Kako je navedeno na sajtu njemačke vlade, jedna od najznačajnih promjena je to što će se prema novom zakonu izraz “kvalifikovani radnik” koristiti i za radnike sa visokom stručnom spremom (fakultetskom diplomom) i za radnike sa nižim stručnim kvalifikacijama, što će ovim drugima olakšati put do posla.

2. Traženje posla i u Njemačkoj

Bitna promjena je i to što će radnici u buduće moći da uđu Nemačku i prije nego što nađu posao, kao što je to do sada bio slučaj sa visokoobrazovanom radnom snagom. Kako navodi “Velt”, novi zakon omogućava radnicima koji mogu da dokažu da imaju sredstava da se izdržavaju šest meseci (odnosno da ne budu na teretu njemačke države) i osnovno znanje njemačkog da dobiju boravišnu dozvolu. Posao bi trebalo da pronađu tokom tih šest mjeseci da bi im boravišna dozvola bila produžena.

3. Priznavanje diploma

Bitan dio zakona je i “utvrđivanje ekvivalentnosti kvalifikacija”. Priznavanje stranih diploma do sada je bio težak proces, koji je često bio teško ostvariv iz matične zemlje radnika. Novi zakon to mijenja odredbom koja definiše da u određenim okolnostima, radik može stručnu spremu stečenu u zemlji iz koje dolazi da dokaže nakon dolaska u Njemačku.

To znači da kvalifikovani stranci mogu da uđu u zemlju, možda čak i počnu da rade, dok traje postupak priznavanja njihovih diploma i kvalifikacija. Radnici će moći da se prijave za stalni boravak ukoliko četiri godine konstantno imaju boravišnu dozvolu, rade i plaćaju penzioni sistem najmanje 48 meseci. Ukoliko su profesionalne kvalifikacije stekli u Njemačkoj, taj period je skraćen na tri godine. U zanimanjima u kojima postoji ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage, kao što je IT ili usluge njege, ako je posao prihvaćen, čak nije ni potrebno dokazivanje kvalifikacija, piše “Euroaktiv”.

4. Neće biti potrebno dokazivati da Njemac nije želeo taj posao

Značajna razlika u odnosu na dosadašnji zakon je to što njemački poslodavci više neće morati da dokazuju da za mesto ponuđeno radniku imigrantu nije bilo moguće pronaći odgovarajućeg kandidata iz Njemačke ili EU. Ako radnik ima potrebnu kvalifikaciju i ugovor o radu, može da dobije posao bez obzira na poreklo drugih kandidata.

 

Takođe, radnu vizu mogu da dobiju i radnici čija zanimanja na spadaju u grupu traženih u Njemačkoj.

5. Olakšavanje procedura

Kao bitna promjena u zakonu, na sajtu se navodi da se ovim zakonom olakšava ostanak radnika u Nemačkoj u cilju doškolovavanja i priznavanja stručnih i profesionalnih kvalifikacija.

6. Radna dozvola iako je odbijen azil

Što se tiče potražilaca azila, zakon predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dvije godine – takozvani “Beschäftigungsduldung”. To znači da ako potražilac azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Nemačke.

Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmanje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 meseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati nedeljno, navodi “Dojče vele”.

7. Kada zakon stupa na snagu?

Zakon stupa na snagu od 1. januara 2020. godine do kada će važiti postojeći zakon o zapošljavanju radnika iz inostranstva. Prethodno, zakon treba da prođe Bundestag. Nemačkoj nedostaje 1,2 miliona radnika, prema podacima njemačkog Instituta za istraživanje tržišta rada.

 

DW/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari