Most se gradio devet godina, a u izgradnji je poginulo sedmero radnika

Konačno će svijet moći u potpunosti vidjeti to čudo, i ne samo vidjeti već i voziti se po najvećem prekomorskom mostu na svijetu koji će povezati Hong Kong i Kinu. Most Hong Kong-Zhuhai-Makao, nakon devet godina izgradnje, otvorit će kineski predsjednik Xi Jinping. Most je dugačak 55 kilometara i skupa sa tunelom spaja dvije administrativne regije – Hong Kong i Makao sa Zhuhaijem. Velika je to i dvosmjerna autocesta sa šest traka, sedam kilometara tunela i dva umjetna otoka.  Izgrađen je kako bi mogao preživjeti potres magnitude 8 stupnjeva, super tajfun i udare velikih teretnih brodova, što i ne čudi s obzirom kako je u njega ugrađeno 400.000 tona čelika, što je 4,5 puta više od onoga iskorištenog za izgradnju poznatog Golden Gate mosta u San Franciscu.  Uključuje i 6,7 kilometara dug podvodni tunel koji će se putovati kako bi se izbjegla gužva na prijelazima delte Pearl River. Tunel se proteže između dva umjetna otoka, koji se (svaki) protežu na 100.000 kvadratnih metara i nalaze u relativno plitkim vodama.

Trebao je biti otvoren 2016. godine, no zahtjevnost samog projekta dovela je kašnjenja. Most je dio velikog projekta razvoja područja ‘Velikog zaljeva’, regije koja bi se trebala, na polju tehnoloških inovacija i ekonomskog uspjeha, ravnopravno nadmetati sa sličnim zaljevskim područjima kao što su oni u San Franciscu, New Yorku i Tokiju. Želja kineskih vlasti je potaknuti gospodarski rast uz regionalnu integraciju. Na području tog golemog zaljeva, površine 56.500 km kvadratnih, živi 68 milijuna ljudi u 11 gradova, među njima je Hong Kong, Makao i devet gradova iz Guangdong provincije. Regija već i sada pokazuje veliku ekonomsku produktivnost. Zagovornici njegove gradnje kažu kako će ovaj most smanjiti putovanje između gradova sa tri sata na samo trideset minuta, što će i građanima ali turistima pomoći da brže i lakše putuju zemljom. No vlasnici automobila iz Hong Konga neće moći prelaziti ovaj most bez posebne dozvole. Većina vozača tako će morati svoj automobil parkirati u hongkonškoj luci i putovanje nastaviti posebnih autobusom, čija će se cijena kretati, ovisno od vremena u danu, od osam do 10 dolara, piše CNN.

Ovaj je projekt doživio niz kritika u Hong Kongu, a među ostalim i kritičara koji smatraju kako će grad tako preplaviti turisti iz Kine. 2016. godine Hong Kong je zabilježio 56,7 milijuna turističkih dolazaka, što je puno više od nekih većih zemalja poput Velike Britanije.  Kritičari kineskog režima reći će kako je most samo još jedan pokušaj Pekinga da Hong Kong još više približi sebi.  “Ovaj je most jako prepoznatljiv, možete ga vidjeti iz aviona dok putujete prema Hong Kongu, a njegova veličina ostavlja vas bez daha. Povezuje Hong Kong i Kinu gotovo poput pupčane vrpce. Kada ga vidite znate da ste povezani sa domovinom”, rekla je Claudia Mo, nezavisna zastupnica iz Hong Konga. Protivnici tako most promatraju kao pokušaj kineske asimilacije te posebno i kritiziraju ulaganje velikih sredstava u njegovu izgradnju, gotovo devet milijardi dolara, dok se zemlja bori sa sve raširenijim siromaštvom.   “Most je gubitak novca. Kada je riječ o povezivanju kopna i Hong Konga, već sada smo povezani zračnim, morskim i kopnenim putem. Zašto nam je potreban ovaj dodatni projekt?”, pita se Mo.

Iako je riječ o impresivnom projektu, kontroverze koje ga prate osim onih političkih i financijskih, raspravljaju o i utjecaju kojeg je ta izgradnja ostavila na okoliš. Naime regija je poznat kao dom ugrožene vrste kineskih bijelih dupina. Stručnjaci strahuju kako će most, kao i ekspanzija zračne luke Hong Konga, zakucati posljednji čavao u lijesu ovih životinja. Vlasti Hong Konga ponudile su niz ekstra marina, kako bi se zaštitile životinjske vrste, no stručnjaci će reći kako je za to sad već kasno. Zbog sedam radnika koji su poginuli i 275 ozlijeđenih na meti kritičara našla su se i sigurnosna pitanja oko rada na mostu.  Zanimljivo je kako se na ljestvici najdužih mostova na svijetu, ovaj novi most nalazi na šestom mjestu, a ispred njega su ostala građevinska i naravno kineska čuda. Najduži je, s duljinom od 164,8 kilometara, most Danjang-Kunšan. Dio je brze međugradske željeznice Peking-Šangaj, tj. njezine linije Šangaj-Nanjing. Otvoren je sredinom 2011. i odmah tada uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda. Most je 10.000 ljudi gradilo četiri godine, od 2006. do 2010. Cjelokupna izgradnja kinesku vladu stajala je oko 8,5 milijardi dolara.

Express/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari