Poslovnidnevnik.BA BH Poslovni Portal
AMERIČKI senator John McCain, bivši zarobljenik Vijetnamskog rata, nekonvencionalni republikanac koji je bio predsjednički kandidat svoje stranke 2008. i istaknuti kritičar sadašnjeg američkog predsjednika, preminuo je u subotu u 82. godini, objavio je njegov ured.
McCain, više od tri desetljeća senator iz Arizone, borio se protiv agresivnog tumora mozga glioblastoma od srpnja 2017. i tijekom prošle godine nije dolazio u Senat.
Njegova obitelj u petak je objavila kako je prekinuto liječenje tumora.
“Senator John Sidney McCain III preminuo je u 16.28, 25. kolovoza 2018. S njim su do kraja bili njegova supruga Cindy i njihova obitelj. U trenutku kad je umro iza sebe je imao 60 godina odanog služenja Sjedinjenim Američkim Državama”, navodi se u priopćenju.
Njegov lijes bit će na odru najprije u kongresu savezne države Arizone u Phoenixu te potom u zgradi Kongresa u Washingtonu, a bit će ispraćen u washingtonskoj nacionalnoj katedrali te pokopan u Annapolisu u Marylandu.
Očekuje se da će o preminulom senatoru govoriti bivši predsjednici Barack Obama i George W. Bush kao i bivši potpredsjednik Joe Biden.
Prema informacijama iz kruga obitelji sadašnju američki administraciju predstavljat će potpredsjednik Mike Pence, a predsjednik Donald Trump neće biti pozvan.
Šest godina proveo u zatočeništvu u Vijetnamu
McCain je u javnom političkom životu Amerike od 1960-ih kada je kao vojni pilot srušen u Vijetnamu i mučen tijekom 5 i pol godina zarobljeništva.
Godine 2000. izgubio je borbu za republikansku predsjedničku nominaciju od Georgea W. Busha, no osam godina kasnije postao je predsjednički kandidat svoje stranke, ali ga je porazio demokrat Obama koji je postao prvi afroamerički predsjednik.
Odajući nekadašnjem protivniku priznanje Obama je napisao da su on i McCain, unatoč potpuno različitom porijeklu i političkim razlikama dijelili vjernost prema nečemu višem – idealima za koje su se generacije Amerikanaca i imigranata borile, marširale i žrtvovale se.
“Vodili smo političke bitke, podjednako, kao privilegiju, nešto plemenito, priliku da služimo kao nositelji tih visokih ideala kod kuće i da ih širimo svijetom”, napisao je Obama.
Ministar obrane James Mattis odao je počast McCainu kao figuri koja je uvijek stavljala službu naciji ispred sebe i djelom pokazivala svoja uvjerenja da zajednički cilj ne oduzima naš identitet nego upravo suprotno – osnažuje svijest o sebi.
Kritičar, ali i meta Donalda Trumpa
McCain, predsjednik senatorskog odbora za oružane snage, imao je istaknutu ulogu i tijekom proteklih predsjedničkih izbora i kao česti kritičar i meta sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCain je osudio Trumpa, među ostalim i za njegovo hvaljenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih vođa koje je senator opisao kao tirane.
“Laskanje osigurava njegovo prijateljstvo a kritike neprijateljstvo”, napisao je McCain o Trumpu u svojim memoarima “Nemirni val” objavljenima u svibnju.
McCain je napao Trumpa zbog njegova summita s Putinom nazivajući zajedničku konferenciju za novinare s Putinom u Helsinkiju “jednim od najnedostojnijih nastupa nekog američkog predsjednika”. Kazao je kako Trump ne samo da nije bio u stanju usprotiviti se Putinu, nego to nije ni želio.
Nakon objave vijesti o McCainovoj smrti Trump je kratko na Twitteru napisao: “moje najdublje suosjećanje i poštovanje obitelji senatora Johna McCaina.”
Jastreb na polju vanjske politike
McCain, jastreb na polju vanjske politike s tradicionalnim republikanskim stajalištima o svjetskim zbivanjima bio je cijenjen u obje stranke zbog promicanja pristojnosti i kompromisa u eri strančarenja na američkoj političkoj sceni. No bio je poznat i po oštrom temperamentu i rijetko se libio sukoba. Neki su bili i s Trumpom.
Bio je središnja figura u jednom od najdramatičnijih trenutaka u Kongresu tijekom Trumpova mandata, kada je teško bolestan stigao na glasanje u Senatu u srpnju 2017., na kojemu je pokopan Trumpov pokušaj da opozove zakon o zdravstvenoj zaštiti iz doba njegova prethodnika Obame kojim bi se povećao broj Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.
Trump je zbog toga bio bijesan na njega.
McCain je osudio Trumpovu predizbornu retoriku, neprijateljsku prema imigrantima, a Trump je odgovorio kako McCain nije nikakav heroj dodajući da su mu “dragi ljudi koji nisu zarobljeni”.
Nakon izbora za predsjednika McCain ga je napadao zbog potkopavanja slobode medija i vladavine prava te nacionalizma.
McCain je bio sin i unuk američkih generala i izabran je u zastupnički dom Arizone 1982. nakon više od dva desetljeća služenja u mornarici. Ozljede koje je zadobio tijekom zarobljeništva u zloglasnom zatvoru “Hanoj Hilton” i drugima uništile su njegovu pilotsku karijeru.
Četiri godine kasnije izabran je u američki Senat.
U predsjedničkoj utrci 2008. McCain je pokušao naslijediti nepopularnog Busha u tandemu s tadašnjom guvernerkom Aljaske Sarah Palin, no tada 72-godišnji političar izgubio je od 25 godina mlađeg Obame i njegove snažne poruke: “Da, mi to možemo”.
U memoarima je izrazio žaljenje što se nije odlučio za tadašnjeg senatora Joea Liebermana, demokrata koji je postao neovisni senator, kao potpredsjedničkog kandidata.
Obama je osvojio 53 posto glasova, a 45,6 posto McCain.
Index/Poslovnidnevnik.ba
