Hrvatski turizam čini 20 posto BDP-a ugrožena je njegova budućnost, nedostatkom radne snage. Deseci tisuća ljudi svake godine odlaze u inozemstvo, sezonci iz Slavonije sve manje odlaze na Jadran – pronašli su unosnije poslove u zapadnim zemljama, radnika nema i to će se nedvojbeno odraziti na kvalitetu turističke ponude i dovesti do pada prihoda.

Problem su visoki porezi, ali i reputacija poslova u turizmu

Zoran Pejović ugostitelj s višedesetljetnim međunarodnim iskustvom u visokom hotelijerstvu kojeg hrvatska javnost poznaje ga kao suvlasnika splitskog Wine & Cheese bara Paradox za Index je komentirao situaciju u hrvatskom turizmu.

“Razloge za trenutnu situaciju treba tražiti u fiskalnoj politici prije svega, u ogromnoj poreznoj opterećenosti, ali i u nekim drugim faktorima. Poslodavce u turizmu povijesno baš ne prati najbolja reputacija i to je nešto na čemu se mora uporno i kvalitetno raditi, prvo na promjeni paradigme odnosa prema djelatnicima, izgradnji povjerenja pa onda i u pravilnoj promociji te promjene. Treće, ne i manje bitno, je reputacija koju ti poslovi nose sa sobom u društvu. Posao konobara se na ljestvici društvene prihvaćenosti nalazi veoma nisko i vrlo mali broj ljudi na početku svog poslovnog vijeka vidi svoju karijeru u ugostiteljstvu, ali i u turizmu općenito. Uglavnom to krene kao neki sezonski posao, pa privremeno rješenje dok se ne pronađe nešto bolje, i kada to bolje ne dođe, a posao u ugostiteljstvu ostane jedino rješenje, onda se često javljaju jed i ozlojeđenost, kao rezultat neostvarenosti i pritiska društva. U takvim uvjetima otvaranje zapadnih tržišta djeluje kao mogući iskorak, financijski, ali i psihološki, pa makar uključivao i rad na poslovima još niže društvene vrijednosti ili još većeg fizičkog intenziteta nego li je to rad u turizmu. Međutim, ukoliko bi se svi ovi reputacijski izazovi riješili i dalje ostaje problem apsolutne poslovne nekonkurentnosti u odnosu na skoro sve zemlje Mediterana, ali i  Zapadne Europe, i to je nešto što se mora rješavati čim prije i što odlučnije”, kaže Pejović.

Pozitivni trendovi lako se mogu preokrenuti

Iako Hrvatska posljednjih godina ima najbrži rast turističkih pokazatelja – dolazaka i noćenja – a time i prihoda od turizma, Pejović kaže da nije nemoguće da stvari krenu u suprotnom smjeru.

Turizam je veoma volatilna industrija i nije teško zamisliti scenarij u kojem se dosadašnji trendovi rasta u broju dolazaka stranih turista, noćenja i prihoda od turizma mijenjaju i kreću u nekom drugom smjeru. To će se zasigurno desiti prije ili kasnije, samo je pitanje hoćemo li mi na te promjene biti spremni ili ne. Prihvaćajući činjenicu da je Hrvatska toliko ovisna o turizmu jasno je i da će se svaka negativna promjena trenda negativno odraziti i na cjelokupno gospodarstvo. Turizam je radno iznimno intenzivan i nedostatak radnika jeste jedan od faktora koji će, sasvim je izvjesno, izazvati kratkoročne ili srednjoročne probleme u razvoju turizma. S obzirom na to da interes stranih gostiju za hrvatskom obalom ima samo projekcije rasta, vjerujem da će se tržište ipak relativno brzo samokorigirati, ali nažalost na niže. Veliki poslodavci će vršiti pritisak na vladu da poveća broj kvota za uvoz strane radne snage, a vrlo je moguće i raditi uštede u drugim segmentima poslovanja da bi mogli biti konkurentniji. Ovo uključuje i skraćenje sezone, kao i okretanje manje zahtjevnijoj klijenteli i automatizaciji dijela usluga. Mali će se poduzetnici teže nositi s ovim izazovima, pa će dio njih propasti, dok će se dio tržišta konsolidirati kroz ukrupnjavanje. Oni koji žele preživjet će i morat će se čvršće okrenuti obiteljskom modelu turizma u kojem će radnu snagu dominantno crpiti iz najuže obitelji, kao što je to slučaj na skijalištima u Austriji na primjer. Ovoliki pritisak na male i srednje poslodavce će vrlo izvjesno odvesti i u povećanje rada na crno, dok će kvaliteta ponude osjetno oslabiti. To je ono što bi onda moglo dovesti do srednjoročnih i dugoročnih problema u razvoju turizma. Djelatnici u turizmu, kao i u svakoj drugoj grani industrije, koji najveći dio svog vremena provode na granici opstanka, bilo da je to u regrutiranju radne snage ili u borbi s golemom administracijom, teško se mogu posvetiti unaprjeđenju ponude, a naročito ne traženju izvrsnosti ili osmišljavanju održivijih modela poslovanja. Sve to možda neće dovesti do pada broja turista, ili famoznog broja noćenja, ali će svakako voditi padu prihoda i kvalitativnom padu reputacije cijele destinacije”, kaže Pejović.

Najveći porezi na Mediteranu

Od početka prošle godine Hrvatska je dodatno otežala situaciju ugostiteljima ukidanjem međustope PDV-a. Porez na ugostiteljske usluge podignut je na 25 posto, što je znatno više od većine ostalih zemalja EU-a, a pogotovo ako se uzmu u obzir naglašene turističke zemlje poput Španjolske, Francuske, Italije, gdje restorani imaju PDV od 10 posto.

Pejović smatra da, ako uskoro ne dođe do značajnijeg poreznog rasterećenja, te ako se Hrvatska ne okrene promociji izvrsnosti, turizam ne čeka baš blistava budućnost.

“Ako vrlo brzo ne dođe do značajnih rezova u poreznim opterećenjima i potpuni sustavni zaokret ka promociji izvrsnosti, budućnost će donijeti rast crnog tržišta, pad kvalitete ponude, skraćivanje sezone i siguran put u turizam kakvog nitko ne želi, masovni turizam bez ikakve autentičnosti, bez ikakvog obzira za povijesnu i prirodnu kontekstualnost, turizam nagomilanih kreveta i generičke brze hrane. Nažalost, već smo na pola puta tamo”, zaključuje Pejović.

Index.hr/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari