Iz Koalicije bez krzna kažu da ova činjenica znači da farme krzna koje nastavljaju sa radom do konačne odluke Parlamentarne Skupštine BiH, rade nezakonito, a ukoliko Predstavnički dom odluči produžiti rok stupanja na snagu zabrane do 2028. godine, samim tim dodatno narušava pravnu sigurnost ove zemlje, uzimajući u obzir da bi se navedeni rok produžio u vrijeme kada je isti već na snazi.

“Jasno je da se zakoni ne mogu primjenjivati retroaktivno, osim ukoliko tekstom novog zakona nije drugačije određeno, te s tim u vezi, Koalicija bez krzna će u narednom periodu poduzeti sve pravne radnje, kako bi se implementirala zabrana uzgoja krznašica i time sačuvala pravna sigurnost ove zemlje”, rekli su iz Koalicije bez krzna.

Također ističu da ukoliko Predstavnički dom naknadno produži rok do 2028. godine, u BiH će doći nove farme iz zemalja u kojima zabrana stupa na snagu, posebno iz Holandije i Poljske, čije su farme poznate širom Evrope kao veliki zagađivači okoliša.

Podsjetimo da je nedavno 27 udruženja iz Eko mreže BiH poslalo otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine povodom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, a da bi ukazali na obavezu primjene principa preventivnog djelovanja. Iz Eko mreže BiH tada su poručili da žele Bosnu i Hecegovinu bez farmi krznašica.

Farme krzna trajno su trebale biti zatvorene od 1. januara 2018. godine, ali je lobi za farme bio jači i uticajniji od brige za ekologiju.

Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH kaže da u narednom period slijedi komisijsko usaglašavanje teksta Zakona, a onda na oba doma Parlamenta će se konačno odlučivati o konačnom tekstu ili eventualno može i komisija odbaciti Zakon.

“Obzirom na sigurnu prijetnju dolaska brojnih holandskih farmi iz Poljske, Eko mreža BiH traži preventivno djelovanje, kako ne bismo imali identičan ili gori scenarij kao Poljska”, rekla je Šabeta za BUKU.

Podsjetimo da u Otvorenom pismu koje je nedavno poslano stoji da su se lokalne zajednice usprotivile farmama krzna zbog činjenice da se stravičan smrad širi i do 9 kilometara od farmske lokacije, te zbog toga stanovnici okolnih mjesta nisu u mogućnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima, otvoriti prozore.

“Došlo je do pojave enormnog broja muha, evidentirano je redovno izbijanje fekalija, zagađenje izvorskih voda i jezera, kao i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu. Kune vrlo uspješno i često pobjegnu sa farmi i, kao predatori, upadaju na farme pilića, te samim tim čine štetu po ruralnu privredu”, ističe se.

U pismu takođe stoji da i BiH  prijeti i gori scenarij zbog sljedećih činjenica: okolišna infrastruktura u BiH je na izuzetno niskom nivou;  u Poljskoj djeluje oko 900 farmi kuna, a u Holandiji preostalih 185, a svaka farma broji i do 50.000 životinjskih jedinki; sistem kontrole farmi krzna u BiH ne postoji. Nadležno Ministarstvo nije nikada sačinilo registar istih, a što je bilo dužno u skladu sa spornim članom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Pored navedenog farme krzna nisu uvedene u sistem okolinskih dozvola, a Federalni Zakon o zaštiti okoliša je već četiri godine u predzakonodavnoj proceduri, kao i srodni zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o upravljanju otpadom.

Podsjetimo da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i sa ovom zabranom mogla je biti uzor cijelom svijetu, ali je tu priliku propustila.

Koalicija protiv krzna BiH tokom proteklih nekoliko mjeseci organizovali je prikupljanje potpisa za peticiju, performanse i stručne skupove.

BUKA

POSLOVNIDNEVNIK.BA