Home / Kapital / Izvještaji / Promet lažnjacima dosegnuo 461 milijardu dolara
14.02.2014., Brdjani - U Slavonskom Brodu se provodi akcija "Stop krivotvorinama i piratstvu", na kojoj su izlozeni krivotvoreni proizvodi, a gradjani se mogu i informirati o tome kako prepoznati tzv."fake" robne marke. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Promet lažnjacima dosegnuo 461 milijardu dolara

Trgovina krivotvorenom robom znatno jače pogađa bogatije zemlje, ponajviše SAD, Francusku i Italiju, gdje je smještena većina kompanija koje proizvode traženu brendiranu robu.

Trgovina krivotvorenom i krijumčarenom robom dosegnula je u 2013. godini vrijednost od 461 milijardu dolara, čime je ostvarila udjel u svjetskoj trgovini od 2,5 posto, nanoseći znatnu štetu kompanijama i državnim blagajnama, podaci su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavljeni u ponedjeljak

Trgovina ‘lažnjacima’ poput Louis Vuiton torbi ili Nike tenisica u proteklom nekoliko godina se pogoršala. Naime, prethodno istraživanje OECD-a, provedeno u 2008., pokazalo je da je trgovina takvom robom dosezala vrijednost od 200 milijardi dolara te imala udjel od 1,9 posto u svjetskoj trgovini. Samo EU je u 2013. godini uvezla 5 posto ‘lažnjaka’, čija vrijednost doseže 116 milijardi eura, navodi OECD.

Trgovina krivotvorenom robom znatno jače pogađa bogatije zemlje, ponajviše SAD, Francusku i Italiju, gdje je smještena većina kompanija koje proizvode traženu brendiranu robu.

OECD, organizacija sa sjedištem u Parizu objavila je i da je Kina najveći proizvođač krivotvorenih proizvoda, no također i da se prava na zaštitu intelektualnog vlasništva kineskih kompanija također često krše. Navodi i da su oporavak trgovine nakon financijske krize, pojava globalnih lanaca i uzlet e-trgovine razlozi za porast trgovine krijumčarenom robom od 2008. godine.

Najčešće se za isporuku lažne robe koriste poštanske pošiljke, koje su činile 62 posto svih isporuka lažne robe u razdoblju između 2011 i 2013. godine, što odražava rastuću važnost on-line trgovine u svjetskoj razmjeni, kažu u OECD-u.

Prijevoz takve robe odvija se putem kompleksnih ruta, preko glavnih trgovačkih središta kao što su Hong Kong i Singapur i slobodnih trgovinskih zona poput onih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ostale tranzitne točke uključuju zemlje koje imaju slabu razinu upravljanja i raširen organizirani kriminal poput Afganistana i Sirije.

Izvješće OECD-a pokazuje u da se rute za isporuku krijumčarene robe uvelike mijenaju iz godine u godinu kako bande koje se time bave uočavaju nove slabe točke.

Hina

 Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari

Check Also

‘PREVIŠE IH JE‘ Pucaju internet kabeli u Njemačkoj, ljudi na rubu živčanog sloma, a krivci su sasvim neočekivani

Ministarstvo okoliša kaže da je u kontaktu sa znanstvenicima i drugim zemljama kako bi dobili …

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)