Home / Kapital / Izvještaji / Promet lažnjacima dosegnuo 461 milijardu dolara
14.02.2014., Brdjani - U Slavonskom Brodu se provodi akcija "Stop krivotvorinama i piratstvu", na kojoj su izlozeni krivotvoreni proizvodi, a gradjani se mogu i informirati o tome kako prepoznati tzv."fake" robne marke. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Promet lažnjacima dosegnuo 461 milijardu dolara

Trgovina krivotvorenom robom znatno jače pogađa bogatije zemlje, ponajviše SAD, Francusku i Italiju, gdje je smještena većina kompanija koje proizvode traženu brendiranu robu.

Trgovina krivotvorenom i krijumčarenom robom dosegnula je u 2013. godini vrijednost od 461 milijardu dolara, čime je ostvarila udjel u svjetskoj trgovini od 2,5 posto, nanoseći znatnu štetu kompanijama i državnim blagajnama, podaci su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavljeni u ponedjeljak

Trgovina ‘lažnjacima’ poput Louis Vuiton torbi ili Nike tenisica u proteklom nekoliko godina se pogoršala. Naime, prethodno istraživanje OECD-a, provedeno u 2008., pokazalo je da je trgovina takvom robom dosezala vrijednost od 200 milijardi dolara te imala udjel od 1,9 posto u svjetskoj trgovini. Samo EU je u 2013. godini uvezla 5 posto ‘lažnjaka’, čija vrijednost doseže 116 milijardi eura, navodi OECD.

Trgovina krivotvorenom robom znatno jače pogađa bogatije zemlje, ponajviše SAD, Francusku i Italiju, gdje je smještena većina kompanija koje proizvode traženu brendiranu robu.

OECD, organizacija sa sjedištem u Parizu objavila je i da je Kina najveći proizvođač krivotvorenih proizvoda, no također i da se prava na zaštitu intelektualnog vlasništva kineskih kompanija također često krše. Navodi i da su oporavak trgovine nakon financijske krize, pojava globalnih lanaca i uzlet e-trgovine razlozi za porast trgovine krijumčarenom robom od 2008. godine.

Najčešće se za isporuku lažne robe koriste poštanske pošiljke, koje su činile 62 posto svih isporuka lažne robe u razdoblju između 2011 i 2013. godine, što odražava rastuću važnost on-line trgovine u svjetskoj razmjeni, kažu u OECD-u.

Prijevoz takve robe odvija se putem kompleksnih ruta, preko glavnih trgovačkih središta kao što su Hong Kong i Singapur i slobodnih trgovinskih zona poput onih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ostale tranzitne točke uključuju zemlje koje imaju slabu razinu upravljanja i raširen organizirani kriminal poput Afganistana i Sirije.

Izvješće OECD-a pokazuje u da se rute za isporuku krijumčarene robe uvelike mijenaju iz godine u godinu kako bande koje se time bave uočavaju nove slabe točke.

Hina

 Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari

Check Also

Kladionice na spisku najvećih dužnika, ne plaćaju ni porez ni doprinose!

Na spisku se nalazi čak 5.241 subjekat, a svi zajedno duguju ukupno preko 2,7 milijardi …

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)