Nakon ukidanja sankcija Iranu postoji veliki interes država da prokrče put svojim kompanijama na ovo ogromno tržište od oko 80 milijuna ljudi.

Neke kompanije iz naših susjednih zemalja su već, na osnovu odnosa koje su imale prije sankcija,  uspjele da ugovore poslove sa Iranom. Tako je hrvatska firma Hittner već počela sa izvozom svojih multikultivatora, a Slovenija se uveliko sprema na uspostavljanje veza.

Iako su za vrijeme bivše Jugoslavije veliki broj naših kompanija, kao što je Energoinvest, poslovao na ovom tržištu potrebno je ponovno povezivanje sa ovim tržištem. To je bio cilj nedavne posjete delegacija BiH koju je predvodilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vanjskotrgovinska komora  (VTK) koji su zajedno sa predstavnicima deset bh. kompanija posjetili Iran.

Iako je vanjskotrgovinska razmjena sa Iranom od 2010.-2014. bila veoma skromna u iznosu od nekih 153,1 milijuna KM ipak je Iran jedna od rijetkih zemalja sa kojom imamo suficit. BiH je u tom razdoblju izvezla 149,7 milijuna a uvezla 3,4 milijuna KM roba.

Ono za što postoji interes njihovog tržišta je, kako saznajemo, jestivo ulje budući da Iran godišnje uvozi milijun tona ulja postoji šansa za povezivanjem sa proizvođačem u BiH.

Prema riječima potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmeta Egrlića Bosna i Hercegovina svoju šansu za izvoz u Iran može tražiti i u metalskom sektoru odnosno automobilskoj i strojarskoj industriji, koji je tradicionalno najznačajniji sektor u BiH i čini oko 35% bh. izvoza.

“Također postoji značajna potreba za uvozom prehrambenih proizvoda (posebno ulja i šećera) u Iran na koju također mogu odgovoriti bh. kompanije, te proizvodi ambalažne i papirne industrije”, kaže za Akta. ba Egrlić.

Statistike pokazuju da smo u 2014.najviše u na ovo tržište izvozili električnu opremu za paljenje i pokretanje motora, valjački stanovi i pruge za metale, pumpe za tečnosti. Jedan od naših izvoznih proizvoda za Iran je bio kraft papir tvornice Natron Hayat.

Egrić smatra da iako u vanjsktrgovinskoj razmjeni sa Iranom ostvarujemo značajan suficit, prostora za poboljšanje suradnje još ima. “Ukoliko se osigura preferencijalna lista proizvoda za bescarinsku trgovinu, za koju je iranska strana spremna da nam izađe u susret, stvorila bi mogućnost povećanja izvoza kako proizvoda iz oblasti strojarske, elektro i autoindustrije, tako i  izvoza proizvoda iz sektora prehrambene industrije”, navodi naš sugovornik.

Ipak, da bi se poboljšala vanjskotrgovinska razmjena bit će potrebno i olakšanje viznog režima za Iran, ali i uspostava platnog prometa koji trenutno ne postoji te nisu moguće financijske transakcije zbog čega najvećim dijelom stagnira međusobna trgovina.

Prema procjenama stručnjaka Iran je trenutno jedno od najvećih rastućih svjetskih tržišta.

Četvrti su u svijetu po zalihama nafte i drugi po zalihama plina. Tako da se može reći da je jedna od zemalja koja je najbogatija energijom u svijetu. Osim toga za razliku drugih zemalja proizvođača nafte imaju i druge aspekte svoje ekonomije kao što je proizvodnja cinka, bakra, aluminijuma. Imaju razvijenu i proizvodnju automobila koja će vjerojatno, procjenjuju stručnjaci, željeti suradnju sa stranim kompanijama.

Ne okreću se samo europski biznismenu prema ovoj zemlji koja postaje sve privlačnija nakon ukinutih sankcija nego je i sam Iran krenuo u diplomatsku ofenzivu.

Iranski predsjednik Hasan Rohani će tijekom najvljene dvodnevne posjete Italiji sklopiti ugovore vrijedne gotovo 17 milijardi eura.

Na ovom gotovo pa povijesnom susretu predstavnika dviju najstarijih civilizacija na svijetu bit će vjerojatno govora i o sporazumu o proizvodnji nafte vrijednom 5 milijardi eura kao i ugovoru o uvozu čelika, vrijednog sedam milijardi eura.

Što se tiče drugih poslova po Europi, Iran je već naručio 114 aviona kompanije Airbus, a za daljnja ulaganja na raspolaganju će imati oko 100 milijardi dolara koje će biti odmrznute iz američkih banaka.

TRIDESET ŠEST GODINA SANKCIJA Podsjetimo, Europska unija je donijela prije dva tjedna odluku o ukidanju ekonomskih i financijskih sankcija Iranu nakon zelenog svjetla IAEA-e za stupanje na snagu nuklearnog sporazuma. Odluku je usvojilo 28 država članica. Sankcije su uključivale embargo na iranski izvoz nafte, ključnu državnu industriju, kao i na financijske transakcije s Iranom. SAD je nakon Islamska revolucije 1979. uveo sankcije Iranu koje je onda 1995. proširio na kompanije koje posluju sa iranskom vladom. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je 2006.godine nametnulo sankcije Iranu zbog nuklearnog programa i zamrznulo je imovinu pojedincima i kompanijama koje su povezane s njim. Nakon toga, 2007. i 2008. godine je nametnut embargo na izvoz oružja te ograničenje putovanja osobama koje su pod sankcijama. Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a se Iranu zabranjuje sudjelovanje u bilo kakvim aktivnostima vezanim uz balističke projektile, a svim ostalim državama je zabranjeno da izvoze vojna vozila, helikoptere i rakete u Iran. Europska unija je također nametnula vlastite sankcije Iranu zbog nuklearnog programa. Europska unija je 2010. godine uvela sankcije kojima se zabranjuju sav uvoz i izvoz u Iran, ulaganja u iranski energetski sektor, uvela je embargo na naftu i plin i mnoga financijska ograničenja.

izvor/akta/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari