Analiza privatizacije Energopetrol d.d. Sarajevo, koju je izvršio Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), zasniva se na informacijama koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dostavila TI BiH početkom 2009.g., te drugim informacijama dostupnim javnosti.

Pozivom na Zakon o slobodi pristupa informacijma u Federaciji BiH, Vlada FBiH je dostavila TI BiH Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola d.d. Sarajevo, koji je zaključen između Vlade FBiH i Privednog duštva Energopetrol d.d. Sarajevo, kao ugovarača sa jedne strane, i Konzorcija MOL, Hungarian Oil and Gas PLC iz Budimpešte (Mađarska) i INA-Industrija nafte d.d. Zagreb (Hrvatska), kao ugovarača sa druge strane od 08.09.2006.g. (bez uvida u 25 priloga), te Drugi Izvještaj o praćenju realizacije i izvršenja ugovornih obaveza u postupku dokapitalizacije preduzeća Energopetrol d.d. Sarajevo, koji je sačinila Agencija za privatizaciju FBiH, odnosno Komisija za praćenje realizacije i izvršenje ugovornih obaveza u postupku dokapitalizacije preduzeća Energopetrol d.d. Sarajevo od 03.04.2009.g. Ovaj Izvještaj je Agencija za privatizaciju FBiH 06.04.2009.g. dostavila Premijeru Vlade FBiH, Sekretaru Vlade FBiH i Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH.

Ugovorom o dokapitalizaciji Konzorcij MOL i INA su se obavezali da će u jednakim omjerima (50%-50%) izvršiti sva plaćanja prema Vladi FBiH, a da će predmet dokapitalizacije biti 67% državnog kapitala drštva, ili ukupno 3.680.258 dionica, gdje nominalna vrrijednost jedne dionice iznosi 12,50 KM.

Konzorcij MOL i INA su se ugovorom obavezali da će:

• Vladi Federacije BiH na ime plaćanja naknade na pravo da se izvrši dokapitalizacija Energopetrola d.d. Sarajevo platiti jednokratan iznos od 10.200.000,00 KM;

• da će na ime kupovine 67% državnog kapitala uplatiti 60.195.000,00 KM od dana Izvršenja transakcije, gdje se kao dan Izvršenja transkacije uzima 28.03.2007.g., a iznos je utvrđen prema finansijskom izvještaju o obavezama Energopetrola d.d. Sarajevo na dan 31.12.004.g.;

• da će u roku od tri godine investirati u društvo 150.000.00,00 KM i to da će: u roku od jedne godine od dana Izvršenja transakcije investirati 20.000.000,00 KM (do 28.03.2008.g.), da će u toku druge godine investirati 35.000.000,00 KM (do 2 28.03.2009.g.), te da će u toku treće godine invstirati dodatnih 95.000.000,00 KM (do 28.03.2010.g.);

• da će u periodu od tri godine od dana zaključenja Ugovora o dokapitalizaciji zaposliti/zbrinuti sve postojeće radnike Energopetrola d.d. Sarajevo, odnosno svih 1.059 radnika koji su bili zaposleni u vrijeme potpisivanja Ugovora o dokapitalizaciji.

NAKNADA ZA PRAVO NA DOKAPITALIZACIJU

Prema Ugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola d.d. Sarajevo (član 7, tačka 5) način kontrole realizacije Ugovora, odnosno izvršavanja ugovornih obaveza, je određen tako da su ugovorne strane obavezne najkasnije tri mjeseca prije kraja prve investicijske godine (koja ističe 28.03.2008.g.), odnosno do 28.12.2007.g., angažovati obostrano prihvatljivu nezavisnu međunarodnu revizorsku kuću koja djeluje i koja je registrovana na području BiH, a koja bi imala obavezu da sačini zaključni nalaz da li je obaveza Konzorcija MOL i INA da izvrši investicije u odgovarajućoj godini ispunjena.

Izvještaj Agencije za privatizaciju FBiH konstatuje da, iako je istekla i druga investicijska godina (sa danom 28.03.2009.g.), ugovorne strane nisu angažovale nezavisnu revizorsku kuću da sačini nalaz da li je Konzorcij MOL – INA investirao u Energopetrol d.d. Sarajevo iznose koje je preuzeo Ugovorom o dokapitalizaciji. Agencija za privatizaciju FBiH je u svom prvom izvještaju od 14.12.2007.g. „blagovremeno upoznala Vladu Federacije BiH na obavezu ugovornih strana da su iste bile obavezne angažovati, najksnije tri mjeseca prije kraja prve investicijske godine obostrano prihvatljivu nezavisnu revizorsku tvrtku…..“1 „Nezdovoljna poslovanjem Energopetrola i dinamikom kojom novi većinski vlasnik izvršava obaveze iz ugovora o dokapitalizaciji, Vlada FBiH je Agenciji za privatizaciji naložila da angažuje nezavisnu revizorsku kuću za analizu poslovanja ovog preduzeća“.2 Iz ovakvog ponašanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može se vidjeti i njen odnos prema preuzetim obavezama iz Ugovora o dokapitalizaciji, jer neangažovanjem revizorske kuće faktički ide u korist Konzorciju, koji nije ispunio preuzete obaveze iz Ugovora o dokapitalizaciji, ali zbog toga neće imati negativnih posljedica.

Iz Izvještaja Agencije za privatizaciju FBiH je vidljivo da je Konzorcij MOL – INA uplatio Vladi FBiH 10.200.000,00 KM na ime naknade na pravo na dokapitalizciju, ali se ne vidi kada je to zaista urađeno, već se samo konstatuje da je Odlukom Vlade FBiH od 17.12.2008.g. utvrđeno da se navedena sredstva sa Escrow računa prenose na transakcijski račun Federalnog ministarstva finansija/financija. Članom 10 Ugovora o dokapitlizaciji je propisano da će Konzorcij istovremeno sa uplatom sredstava namijenjenih za dokapitalizaciju (60.195.000,00 KM) izvršiti uplatu 10.200.000,00 KM preko Escrow računa UPI Banke Sarajevo, kao Escrow agenta. Kako je vidljivo iz Izvještaja Agencije za privatizaciju FBiH, Konzorcij je iznos za dokapitalizaciju uplatio dana 28.02.008.g., pa se može pretpostaviti i da je Konzorcij iznos za naknadu za pravo na dokapitalizaciji platio najranije 28.03.2007.g., kao Dana Izvršenja Transkacije (dan kada je Konzorcij MOL – INA registrovan kao vlasnik dionica Društva u nadležnom registru, koji zajedno predstavljaju 67% temeljnog kapitala Društva i daju zajedno 67% glasova na skupštini Društva).

NAKNADA NA IME KUPOVINE DRŽAVNOG KAPITALA

Konzorcij se dalje obavezao da će na ime dokapitalizacije uplatiti jednokratno iznos od 60.195.000,00 KM na ime povećanja osnovnog kapitala društva, a u Izvještaju Agencije za privatizaciju FBiH navodi se da je u izvještaju Konzorcija istaknuto „da je od uplaćenog iznosa od 60.195.000,00 KM utrošeno 45.774.600,63 KM na izmirenje obaveza iz ugovora i to po osnovu javnih prihoda, obaveza kredita prema HVB banci i Union banci, kao i obaveze prema INA Zagreb, Vanjskotrgovinskoj komori i po sudskoj presudi u predmetu Energoinvest. Komisija je u više navrata tražila od kupca i Uprave društva, pored ostalog i dostavljanje uporednog prikaza sa pratećom dokumentacijom za izvršenje utroška iznosa od 60.195.000,00 KM koja su sukladno Ugovoru predviđena za izvršenje obaveza „Energopterola“ d.d. Sarajevo (porezi, banke, dobavljači i ostalo). Zbog nepotpune dokumentacije Komisija nije mogla konstatovati da je uplaćeni iznos i utrošen u skladu sa ugovorom za izmirenje obaveza nastalih do 31.12.2004.g.“

INVESTICIJE

Kako je već gore navedeno Konzorcij MOL-INA se obavezao da će u prvoj godini investirati 20.000.000,00 KM, u drugoj godini 35.000.000,00 KM i u trećoj godini 95.000.000,00 KM., a početak investiranja je Dan Izvršene Transakcije, odnosno 28.03.2007.g.

Na sastanku održanom 21. januara 2008.g. Uprava društva Energopetrol d.d. Sarajevo obavijestila je premijera i dopremijera Vlade Federacije BiH, Federalno Ministarstvo finansija, Federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, kao i Agenciju za privatizaciju Federacije BiH i predsjednika Komisije za realizaciju i praćenje Ugovora „o poteškoćama u realizaciji ugovrnih obaveza za 1. investicijsku godinu“.

Prema članu 7, tačka 6 Ugovora o dokapitalizaciji (Investiranje u društvo) ugovoreno je da Konzorcij MOL-INA ima obavezu da danom zaključenja transkacije (28.03.2007.g.) obezbijedi bankarsku garanciju na iznos od 6.666.667,00 KM kao sredstvo obezbjeđenja kojim garantuje da će do kraja prve investicijske godine (do 28.03.2008.g.) investirati u društvo ugovoreni iznos investicija za prvu godinu od 20.000.000,00 KM.

Zatim, Konzorcij MOL-INA se obavezuje da će na dan početka druge investicijske godine (28.03.2008.g.) obezbijediti bankarsku garanciju od 11.666.667,00 KM kao sredstvo obezbjeđenja da će do kraja druge investicijske godine (28.03.2009.g.) investirati u društvo ugovoreni iznos investicija za drugu godinu od 35.000.000,00 KM.

Konačno, Konzorcij MOL-INA se obavezuje da će na dan početka treće investicijske godine (28.03.2009.g.) obezbijediti bankarsku garanciju od 31.666.667,00 KM kao sredstvo obezbjeđenja da će do kraja treće investicijske godine (do 28.03.2010.g.) investirati u društvo ugovoreni iznos investicija za treću godinu od 95.000.000,00 KM.

Prema Izvještaju Agencije za privatizaciju Federacije BiH, za prvu godinu investiranja Konzorcij je dostavio bankarsku garanciju (ne navodi se na koji iznos) izdatu 08.09.2006.g. sa rokom važenja 18 mjeseci i ista je prestala da važi sa danom 08.03.2008.g. Konzorcij je 28.03.2008.g. dostavio bankarsku garanciju izdatu 20.03.2008.g., sa rokom važenja 18 mjeseci, u iznosu od 11.666.667,00 KM kao garanciju za drugu godinu investiranja. Znači, nekih 12 dana u toku marta 2008.g. (od 09.03.2008.g. do 19. ili 20.03. 2008.g. ) nije bilo pokriveno bankarskom garancijom.

Iz Izvještaja Agencije za privatizaciju Federacije BiH nije vidljivo da li je Konzorcij zaista investirao ugovorene iznose za prvu i drugu godinu. „Prema podacima Vladine komisije koja je pratila provedbu ovog ugovora, dosad je investirano između 20 i 30 posto obaveza iz prve godine“5 Znači, prema ovom izvoru, Konzorcij je investirao u Energopetrol d.d. Sarajevo između 4 i 6 miliona KM u prvoj godini investiranja, dok za drugu godinu nema podataka, pa se može zaključiti da nije sigurno da je Konzorcij investirao preuzetih 35.000.000 KM u drugoj investicijskoj godini koja je istekla 28.03.2009.g. „Nismo zadovoljni kako većinski vlasnik izvršava svoje obaveze“, rekao je premijer FBiH Nedžad Branković i dodao da je gubitak od osam do deset miliona KM na kraju prošle poslovne godine rezultat lošeg vođenja kompanije i poremećaja na tržištu nafte i derivata.6 Ako je Energopetrol d.d. Sarajevo u toku 2008.g. imao prema navodima premijera Brankovića gubitak od osam do deset miliona, može se zaključiti da nije investirao ugovorene iznose.

RADNICI

Memorandumom o socijalnom paketu (Prilog broj 15 na Ugovor o dokapitalizaciji u koji TI BiH nije imao uvid) regulisan je radno-pravni status 1059 radnika koji su u vrijeme potpisivanja Ugovora bili zaposleni u Energopterol d.d. Sarajevo i čiji radno-pravni status se morao riješiti u roku od tri godine od dana potpsivanja Ugovora, dakle do 08.09.2009.g ili nešto više od četiri mjeseca od vremena pisanja ove analize. Kako je broj zaposlenih radnika Energopterol d.d. Sarajevo očigledno prevelik za kompaniju te vrste i obima posla, Uprava društva je donijela Odluku o poticajnim mjerama za sporazumni raskid ugovora o radu zaposlenih Energopetrola d.d. Sarajevo, a koja je važila do 31.12.2008.g. Prema Odluci, za radnike koji su se javili do 01.11.2007.g. sa danom 10.11.2008.g. isplaćene su 84 otpremnine u iznosu od 1.692.785,55 (20.152, KM u prosjeku), odnosno sa porezima i drugim davanjima iznos od 2.620.763,63 KM. Neophodno je dodati da je, prema Izvještaju Agencije za privatizaciju Federacije BiH, 170 radnika Energopetrol d.d. Sarajevo podnijelo zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu sa plaćanjem otpremnine. Član 9, tačka 4 Ugovora o dokapitalizaciji predviđa sljedeće: „Konzorcij i Sindikalna organizacija Društva će istovremeno sa potpisom Ugovora potpisati Memorandum o socijalnom paketu kojim su regulirana sva bitna pitanja koja proizilaze iz radno-pravnog statusa zaposlenika Društva, a koji sporazum je priložen kao Prilog 15 ovog Ugovora. Iznos od KM 4.500.000,00 će se rezervirati za rješavanje poticajnih otpremnina za zaposlenike Energopetrola koji žele sporazumno i dobrovoljno napustiti„ Energopetrol“.

Uvidom u dokumentaciju Komisija je utvrdila da planirana i utrošena sredstva za isplatu otpremnina radnicima nisu uplaćena od strane Konzorcija. S obzirom na različito tumačenje od strane kupca, kao i od Komisije odredbi Memoranduma i Ugovora o dokapitalizaciji, a koji se odnose na izvor sredstava za isplatu otpremnina, potrebno je od potpisnica ugovora tražiti tumačenje ugovorne obaveze.“7 U Ugovoru je navedeno: „Iznos od KM 4.500.000 će se rezervirati….“, ali se ne definiše od koga, odnosno ko je obavezan da obezbijedi ova sredstva. Iz Izvještaja Agencije za privatizaciju Federacije BiH nije vidljivo ko je obezbijedio sredstva za isplatu otpremnina radnicima koji su napustili Energopetrol d.d. Sarajevo do sada (84 radnika), niti ko bi trebalo da obezbijedi dodatna sredstva za otpremnine za 86 radnika, ali se može pretpostaviti da je Vlada FBiH obezbijedila ova sredstva, i da će, vjerovatno, obezbijediti sredstva i za preostalih 86 radnika Energopetrol d.d. Sarajevo. Na to upućuje i sljedeće: “Istovremeno se 170 od 1.059 uposlenika prijavilo za otpremnine i njih 84 je dobilo 2.6 miliona KM u pojedničanim iznosima od 8.000 do 60.000 KM, u zavisnosti od radnog mjesta i staža, dok ostali čekaju da bude prikupljeno još pet do šest miliona KM koliko je potrebno za preostalih 86 radnika.“8 Sama formulacija „da bude prikupljeno“ jasno upućuje da bi Vlada FBiH trebalo da „prikupi“ ova sredstva, jer se iznos od 4.500.000,00 KM nigdje u Ugovoru o dokaptalizaciji ne spominje kao obaveza Konzorcija MOL-INA.

ZAKLJUČAK

U zaključku ove kratke analize moglo bi se konstatovati da Konzorcij MOL-INA nije izvršio svoje obaveze preuzete Ugovorom o dokapitalizaciji, vezane za investiranje u Energopetrol d.d. Sarajevo, ni u pogledu iznosa koje je trebalo investirati, niti u pogledu vremenskih okvira investiranja.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine očigledno toleriše ovakvo ponašanje Konzorcija na taj način što nije preuzela nikakve korake da utvrdi, angažovanjem revizora uz saglasnost Konzorcijuma, da li je Konzorcij izvršio i u kom obimu svoje obaveze vezane za investiranje u društvo i druge obaveze preuzete Ugovorom o dokapitalizaciji, iako je to Vlada FBiH bila dužna  da učini do 28.12.2007.g.

Treba reći da se u vrijeme pisanja ove analize realizacija Ugovora o dokapitalizaciji nalazi u trećoj (i posljednjoj) godini, a Vlada FBiH još nema informacije da li je i koliko Konzorcij investirao ni u prvoj ni u drugoj godini investiranja, a prema Ugovoru o dokapitalizaciji ta obaveza za prve dvije godine iznosila je 55.000.000,00 KM. Potrebno je takođe naglasiti i da je Agencija za privatizaciju Federacije BiH preporučila Vladi FBiH u Izvještaju od 03.04.2009.g. da Vlada, kao ugovorna strana, „najhitnije započne aktivnosti….“ na angažovanju revizorske kuće radi sačinjavanja zaključnog nalaza o ispunjavanju obaveza Konzorcija o izvršavanju investicija za prethodni period. Polazeći od podatka iz Izvještaja Agencije za privatizaciji Federacije BiH, da je Agencija u svom Prvom Izvještaju od 14.12.2007.g. koji je usvojen na sjednici 42.sjednici Vlade FBiH dana 16.01.2008.g., upozorila Vladu FBiH na potrebu angažovanja ovlaštenog revizora, a da Vlada nije preduzela bilo kakve korake na angažovanju revizora, teško je povjerovati da će se i nakon Drugog Izvještaja Agencije za privatizaciju stvari kretati u pravcu po kom će Vlada zaštititi interese Federacije BiH kao ranijeg vlasnika kapitala koji je kupljen od strane Konzorcija. To pitanje je važno i u kontekstu činjenice da je i nakon promjene vlasničke strukture Energopetrola d.d. Sarajevo, Vlada FBiH i dalje vlasnik 22% dionica u Energopetrola (ostalih 11% su ostali dioničari), pa bi i sa tog stanovišta bilo potrebno utvrditi visinu investicija Konzorcija prema Ugovoru o dokapitalizaciji, jer će rastom vrijednosti kapitala društva, rasti i vrijednost dionica koje još uvijek posjeduje Vlada FBiH.

Konačno, iako je ostalo manje od četiri mjeseca (do 08.09.2009.g.) da se u potpunosti reguliše radno-pravni status radnika Energopetrol d.d. Sarajevo koji žele da napuste društvo, još nisu obezbijeđena sredstva za otpremnine za 86 radnika (približno oko 2.000.000,00 KM) a nije ni jasno ko bi trebalo da obezbijedi ova sredstva – Konzorcij MOL-INA ili pak Vlada Federacije BiH. U tom smislu je i Agencija za privatizaciju Federacije BiH preporučila Vladi FBiH u Izvještaju od 03.04.2009.g. da sa drugom stranom zajednički daju tumačenje odredbe člana 9, tačka 4 Ugovora o dokapitalizaciji, a koji se odnosi na izvor sredstava od 4.500.000,00 KM. Ako se pođe od činjenice da je TI BiH 02.02.2009.g. tražio, sa pozivom na Zakon o slobodi pristupa informacijama, od Vlade Federacije BiH, Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola d.d. Sarajevo, i da je tek nakon toga u medijima započeto izvještavanje o stanju procesa privatizacije/dokapitalizacije, moglo bi se zaključiti da, da nije bilo inicijative TI BiH, postupak dokapitalizacije Enrgopetrol d.d. Sarajevo ni ne bi došao na dnevni red Vlade Federacije BiH, imajući u vidu dosadašnju „aktivnost“ Vlade Federacije BiH u vezi sa kontrolom ispunjavanja ugovornih obaveza od strane Konzorcija.

izvor /Transparency International Bosna i Hercegovina Banja Luka: 15.05.2009.g./

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari