Posjetioci u ljetnom periodu imaju priliku kanuima i čamcima ući u pećinu gdje se i nalazi vrelo te vidjeti sve ljepote koje ovo mjesto nudi. Ulazak u zimskom periodu nije moguć zbog hladnoće pećine, ali i samog nivoa rijeke Bune.

Bitno je napomenuti kako je vrelo Bune najveći kraški izvor u Evropi po količini pitke vode, pri čemu u jednoj sekundi iz izvora izađu 43 kubika vode. Specifičnost za ovo vrelo je što je rijeka Buna pitka i na samom vrelu i na njenom dužinskom dijelu dalje.

Tradiciju ulaska u pećinu prije nekoliko godina je vratio sportskoturistički klub Blagaj city.

“Stotinama godina unazad vrelo rijeke Bune služilo je stanovnicima Blagaja kao frižider, jer nije bilo struje, a rijeka sa temperaturom od 8 do 9 stepeni bila je idealno mjesto za pohranjivanje namirnica”, kazao je Ado Drljević, turistički vodič.

Prije samog izvora, Buna pod zemljom protječe 19 i pol kilometara. Buna je jedna od najčišćih rijeka i bogata je ribom, pri čemu je zbog svoje temperature pogodno stanište potočne pastrmke koja je postala jedan od prepoznatljivih brendova Blagaja.

“Ribolov je zabranjen 300 metara od samog vrela, dok je u narednih pet kilometara dozvoljen za vrijeme ribolovne sezone”, kazao je Drljević.

O ljepoti ovog podzemnog svijeta dokazuje i zainteresovanost svjetskih ronilaca koji su ovo ljeto snimili fotografije unutrašnjosti pećine, koje su obišle cijeli svijet. Dubina vode na izvoru je 30 metara. Francuski ronioci koji su najdublje istražili unutrašnjost vrela opisuju kako u vrelu postoje mala jezera iz kojih se može izroniti i udisati zrak, jer je litica u kojoj vrelo izvire na samom vrhu šuplja.

U blizini izvora je sagrađena i Derviška tekija u kojoj se ponedjeljkom i četvrtkom uvečer okupljaju derviši i obavljaju zikr. “Derviška tekija je jedinstven primjer tekije stare više od 550 godina. Tekija je ostala autentična kao i iz perioda kada je napravljena”, naveo je Drljević.

Sudeći prema posjećenosti, Blagaj uz rijeku Bunu, Tekiju i autohtonu pastrmku postaje svjetski prepoznatljivo mjesto gdje su stranci počeli dolaziti i sa dalekog Istoka.

izvor/klix/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari