U BiH bi, nakon očekivanog ekonomskog rasta od 2,5 posto u ovoj godini, ta stopa u narednoj godini trebalo da iznosi 3,1 posto, navodi se u najnovijem izvještaju Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

 

Očekuje se i rast investicija sa 7,3 posto iz ove na 9,6 posto u sljedećoj godini, pri čemu bi ukupan rast domaće potražnje trebalo da u ovoj godini iznosi 2,3 posto, a u narednoj 2,9 posto.

U “Informaciji o perspektivama BiH 2016-2018. godina” navodi se i da uz ovaj prognozirani rast treba očekivati i pozitivne pomake na tržištu rada u BiH.

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH do kraja godine predviđa smanjenje nezaposlenosti koje bi trebalo da bude praćeno porastom broja zaposlenih u procentu od 1,5 posto.

“U 2016. godini, uz pretpostavljeni ekonomski rast očekuje se nastavak pozitivnih dešavanja na tržištu rada, a u 2017. i 2018. godini predviđa se povećanje obima potražnje, investicija i trgovine, što bi trebalo da ima pozitivan uticaj na kreiranje novih radnih mjesta i uvećanje prosječnih neto plata”, navodi se u izvještaju.

Broj zaposlenih i nivo plata bi se mogli uvećati u svim područjima djelatnosti, a pretpostavlja se da bi ukupan broj zaposlenih u BiH u 2017. godini mogao da bude povećan za dva posto, odnosno do 2,1 posto u 2018. godini.

Očekuje se da bi prosječna neto plata mogla da u naredne tri godine bude povećana za 1,9, odnosno 2,1 posto.

Direkcija procjenjuje da bi direktna strana ulaganja u sljedećoj godini mogla da iznose od 880 do 930 miliona KM. Rast stranih investicija očekuje se i u 2017. godini, i to od 890 do 940 miliona KM, a strana ulaganja u BiH u 2018. godini mogla bi da iznose od 970 do 1,03 milijarde KM.

Za naredne tri godine prognozirana je potpuna normalizaciju ekonomskih prilika u BiH i na planu vanjskotrgovinske razmjene.

U ovoj instituciji smatraju da bi reformski procesi i unapređenje poslovnog okruženja, standardizacija, te veća diverzifikacija izvoznih tržišta trebalo da u znatnoj mjeri ojača izvoz iz BiH, čiji je očekivani rast u 2017. i 2018. godini od 6,7 do 7,4 posto.

Nosilac tog izvoza trebalo bi da bude prerađivačka industrija, u okviru koje bi uz tradicionalne izvozne grane dodatni doprinos trebalo da budu i ostale djelatnosti koje mogu da realizuju izvozni potencijal.

poslovnidnevnik.ba

 

izvor/SRNA

Komentari

komentari