“Pukni zoro” i danas je kao i prije godinu dana kao srpska patriotska budnica ponosno izvedena na obilježavanju Dana Republike Srpske. Ipak, istina o ovoj pjesmi je nešto drugačiji.

Pjesma “Pukni zoro” već nekoliko godina je ona “najskuplja” u kafani. Uz nju plačete zbog života, ljubavi, otuđenosti i svega što vas tišti. No, uporedo s tim, u mnogim patriotski i nacionalistički orijentiranim krugovima ova pjesma se doživljava kao svojevrsna srpska patriotska himna. Tog je stava očito i Milorad Dodik, uzimajući u obzir da ova pjesma zauzima posebno mjesto na obilježavanjima Dana Republike Srpske, ali i u čestim pjevačkim nastupima predsjednika RS.

Sa rastom popularnosti pesme, pojavila se i informacija da je napisana za “Gvozdeni puk” u Prvom svjetskom ratu, ali istina je malo drugačija.Čuveni Robert Pešut Magnfico, inače Slovenac, koji je radio muziku za filmove “Montevideo, Bog te video” i “Montevideo, vidimo se”, otkrio je pravu istinu:

– Ja sam autor pjesme “Pukni zoro” i čuo sam za tu urbanu legendu koja se stvorila oko nje. U stvari, ima više urbanih legendi. Jedna je da je pjesma nastala u Prvom balkanskom ratu, a druga da je nastala u Prvom svjetskom ratu na Kajmakčalanu. To nas je zabavljalo. Pratiš uspjeh pjesme koja je izašla iz svojih okvira. Bila je napravljena za film, pa je otišla u kafanu, pa iz kafane svuda. To čovjek ne može da prati. To me i raduje i mnogo mi znači. U neku ruku je to jedino što autor poželi. Narod je tu pjesmu uzeo kao svoju i to je vrhunac autorstva – rekao je Magnifico svojevremeno za “Blic”.

Na  pitanje odakle se stvorila inspiracija za jednu pjesmu koja će u vrlo kratkom periodu postati antologijska, Magnifico kaže:

– Kad bi mi neko rekao da napravim pjesmu koja bi trebalo da dirne narod u žicu, nikad ne bih znao da je napravim. Isključivo je rađena za potrebe filma. I sam film je imao takav sadržaj. Kada smo pričali sa Bjelom šta nam je potrebno, on je rekao da su u filmu ljudi koji su preživjeli Prvi svetski rat i sjećaju se sa nekom sjetom tih vremena, sretni što su ostali živi i nesretni što njihovih prijatelja nema. Tema mi je bila jako bliska, jer mi je deda bio Solunac. Na početku se pjesma zvala, dok je samo bila instrumental, “Za Dušana” to jest za moga dedu, a poslije nekih mjesec dana smo napisali tekst. Međutim, pjesma je našla svoj put u kafanu. Tako je bilo i sa pjesmom “Samo malo”. Ne radim ni na marketingu, to je samo od sebe otišlo. Samo me je Bjela zvao da mi kaže gde se sve svira pjesma i onda sam na YouTubeu vidio da je ljudi izvode fantastično. Jedna od izvedbi koja mi se strašno dopada je ona Marije Šerifović. Čak ima i dopisana jedna strofa, koju ja nisam napisao. Prezadovoljan sam zbog svega. Osjećam se kao dio nacionalnog korpusa- iskren je Magnifico.
Tako je filmski soundtrack, napisan od Slovenca, koji prati radnju popularnog filma, preko noći postala Dodikova nacionalna budnica. Za kraj, poslušajte i samog predsjednika Republke Srpske kako pjeva popularnu pjesmu.

 

Komentari

komentari