Vlada FBiH na sjednici u martu 2016. godine donijela je odluku o prodaji svog udjela u preduzeću Bosnalijek d.o.o Sarajevo, s utvrđenom metodom privatizacije državnog kapitala. S obzirom na vrijednost i značaj te kompanije nameće se pitanje opravdanosti te odluke i eventualnih posljedica po privredni sektor naše zemlje.

Udio Vlade FBiH u vlasničkoj strukturi Bosnalijeka iznosio je 19,25 posto, što je Vladu FBiH svrstavalo među najveće dioničare društva. Dionice će biti prodate putem berze, a cijeli postupak vodi Agencija za privatizaciju FBiH.

Odluka o prodaji državnog udjela u kompaniji Bosnalijek bila je poznata još prošle godine, kada je premijer Vlade FBiH Fadil Novalić najavio privatizaciju nekoliko kompanija, u kojima Vlada FBiH ima određeni vlasnički udio. To su Aluminij, AcelorMittal, Bosnalijek, Energoinvest, Energoinsvest komet, Energopetrol, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje.

Bosnalijek d.d. Sarajevo je najveći industrijski proizvođač lijekova u Bosni i Hercegovini, osnovan 1951. godine. Procijenjeni kapital Bosnalijeka u 2014. godini iznosio je više od 137 miliona KM, a iste godine imali su 598 zaposlenih radnika.

Kada je u pitanju vlasnička struktura Bosnalijeka, najveći dioničar je tajanstveni fond Haden iz Luksemburga sa vlasničkim udjelom od 29,9 posto, zbog čega ima i najviše utjecaja na upravljačku strukturu.

Agencija za privatizaciju je ta koja donosi odluku o cijeni dionica, a koja ne smije biti niža od tržišne cijene. Trenutna cijena varira, a prije nekoliko dana iznosila je 12,5 KM po dionici.

“Nije sporno što Vlada FBiH želi privatizirati manjinske udjele koje ima u nekoliko kompanija. Međutim, pitanje je da li je baš sada pravo vrijeme za to u slučaju Bosnalijeka. Jer, još uvijek traje istraga koju je pokrenulo Tužilaštvo BiH o prikupljanju dionica za famoznog Hadena. Trinaest ili 14 osoba je osumnjičeno da su učinili nekoliko krivičnih djela dok su prikupljali dionice za Hadena”, ističe jedan od manjinskih dioničara i član Udruženja dioničara Dividenda Halil Čengić.

Treba imati na umu da su jedni od uslova Međunarodnog monetarnog fonda prilikom kreditnih zaduženja BiH, pa time i FBiH, upravo privatizacija određenih preduzeća. Ipak, simptomatično je to što je odluka o prodaji vlasničkog udjela u Bosnalijeku donesena, iako još uvijek traje istraga i sudski proces o poslovanju i prodaji dionica u toj kompaniji.

“Vi praktično na berzi nemate više nikoga ko želi preuzeti neku kompaniju da to plaća po berzanskim cijenama. Uglavnom se sve dogovori sa brokerskim kućama, a onda brokerske kuće diktiraju cijenu”, ističe Čengić.

Pravilnik o određivanju cijene vladinih dionica u firmama oslanja se na berzansku cijenu, jer se minimalna cijena određuje na osnovu desetodnevne trgovine na berzi.

“Smatram da Vlada mora tražiti dosta veću cijenu za dionice od one koje su trenutno na berzi, a to je u ovom trenutku negdje oko 12,5 KM. Svi pokazatelji poslovanja Bosnalijeka ukazuju da bi cijena dionice te kompanije trebala biti barem duplo veća od one koja je trenutno na berzi. Vlada je davno odustala od Bosnalijeka, a to je isto uradila i prethodna vlada, koja je odbijala da predloži kandidate za Nadzorni odbor. U Bosnalijeku već četiri godine suvereno vlada Haden sa 29,9 posto vlasništva, a Vlada FBiH sa 19,25 posto nema nijednog člana u Nadzornom odboru”, zaključuje Čengić.

Dobit Bosnalijeka u prošloj godini iznosila je 11,2 miliona KM, a na koji način će se privatizacija odraziti na privredni sektor FBiH, i da li je Vlada donijela pogrešnu odluku uskoro ćemo vidjeti, jer je riječ o jednoj od naprofitabilnijih domaćih kompanija.

izvor/klix/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari