U posljednjih 20 godina državljanstva BiH se odreklo 93.210 ljudi, a samo u prošloj godini do 10. decembra iz knjige državljana ispisale su se 2.802 osobe.

Naime, ovaj trend odricanja državljanstva BiH nastavljen je uprkos pandemiji, koja je skoro dvije godine prisutna, pišu Nezavisne novine.

“U postupku odricanja državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inostranstvu”, rekli su u Ministarstvu civilnih poslova (MCP) BiH za “Nezavisne novine”. Dodaju da je veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.

“Pojedini puno bolje govore njemački nego maternji jezik”, ističu oni.

Najviše u Njemačkoj i Austriji

Dodaju da se odricanje najčešće vrši u korist sticanja državljanstva Njemačke i Austrije.

“Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz MCP BiH. Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok je godinu dana ranije to bilo 8.344.

Stevo Pašalić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da je odlazak stanovništva iz BiH mnogo veći nego što to pokazuje broj lica koja se odriču državljanstva.

“Kao što vidimo, naši državljani najviše uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije, a poznato je da naši ljudi upravo tamo najviše odlaze da rade. Ali njih je mnogo više u tim državama, jer u mnogim slučajevima se naši ljudi ne odriču našeg kako bi uzeli državljanstvo države u kojoj rade”, istakao je Pašalić. Dodao je da je BiH zemlja iz koje je uvijek više ljudi odlazilo nego što je u nju dolazilo i da će se taj trend odlaska nastaviti i u budućnosti.

“Ljudi kada traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe”, zaključio je Pašalić.

Crnogorci među najbrojnijim koji su stekli bh. državljanstvo

Sanja Banović, koja u Austriji živi od 2005. godine, bh. državljanstva se odrekla prije nekoliko godina iz, kako kaže, čisto praktičnih razloga.

“Iskreno, nije to bila laka odluka, ali kad realno pogledamo stvari ja u Beču živim više od 15 godina i mnogo mi je lakše sa dokumentima države u kojoj trenutno radim. S druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatila da meni pasoš BiH, u stvari, nije ni potreban, iako bih najviše voljela da imam oba državljanstva”, kazala je Banovićeva za “Nezavisne novine”.

Prema podacima MCP BiH, kada je riječ o sticanju državljanstva BiH, u 2021. godini 431 osoba je postala bh. državljanin. “Naše državljanstvo najviše su tražili državljani Crne Gore, Turske, Sirije i Egipta”, kazali su iz MCP BiH.

Posljednjih pet godina
2016. – 4.430
2017. – 4.494
2018. – 4.430
2019. – 4.135
2020. – 2.693

(N1/Poslovnidnevnik.ba)

Komentari

komentari