O najavi Bidenovog proširenja sankcija političarima Zapadnog Balkana, novoj naredbi o blokadi imovine i obustavi ulaska u SAD, govore politički analitičari regiona.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je proširenje sankcija političarima Zapadnog Balkana, tačnije produžio je naredbu o blokadi imovine i obustavljanju ulaska u Sjedinjene Američke Države, i to za osobe koje doprinose destabilizaciji situacije. Naredba je prvi put donesena još prije 20 godina i, kako je objavila Bijela kuća, potrebno ju je obnoviti prije 26. juna ove godine, što je Biden i učinio informacijom federalnoj upravi da će njegovom odlukom naredba ostati na snazi. Svi oni koji rade na destabilizaciji zemalja bivše Jugoslavije, neće biti pošteđeni američkih sankcija, a s obzirom na prilike na Balkanu, postoje velike šanse da će sankcije biti proširene na još osoba iz regiona i BiH, piše “Oslobođenje”.

– Akti ekstremističkog nasilja i opstrukcionih aktivnosti su neprijateljski akti i za SAD i to je, ujedno, i prijetnja po nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku zemlje – istaknuo je Biden, koji je jučer krenuo na evropsku turneju nade, na prvo putovanje u inostranstvo od kada je stupio na dužnost. Tokom osmodnevnog boravka u Evropi sastat će se i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Genevi.

No, dok Biden ne dođe, u ime Evropske unije, portparol Peter Stano odmah je reagirao i kazao da u sankcijama EU neće slijediti Bidena te da sankcije nisu dio trenutne evropske politike na Zapadnom Balkanu.

O širenju crne liste i Bidenovim budućim potezima na Balkanu, govorili su politički analitičari regiona Žarko Korać, Jadranka Kosor, Aleksandar Popov, Svetlana Cenić i Miodrag Živanović.

PUN POGODAK

Žarko Korać, psiholog i dugogodišnji političar iz Beograda, kaže za “Oslobođenje” da je riječ o Bidenovoj ozbiljnoj prijetnji koja ostavlja mogućnost političarima da, kako kaže, imaju jedno sredstvo u svojim rukama, a koji će reagovati na politike koje su suprotne interesima samih građana regiona u kojem živimo.

– Za mene je veliko iznenađenje da to nije ranije urađeno. Amerika ima tu snagu, tu moć i kad se sankcijama preti tim ljudima koji krše sporazume, koji rade protiv interesa većine građana, to su, po pravilu, obični lopovi i razbojnici koji imaju lažne račune po brojnim mestima, gde se mogu sakriti transakcije i oni vrlo dobro znaju da te zemlje, ako se zainate, mogu naći sve to. Duboko se nadam da će i EU uraditi isto, jer bi to bilo pun pogodak, da ipak postoji realna pretnja finansijskim interesima ljudi koji vole da održe ovo stanje neizvesnosti, nerešavanja problema u regionu, jer to njima, pre svega, politički odgovara, smatra Korać.

Na američkoj crnoj listi, ističe Korać, svakako treba ostati Milorad Dodik, “koji otvoreno negira Dejtonski mirovni sporazum”.

– On je došao u Beograd i pokušao gurnuti predsednika Vučića u sukob s međunarodnom zajednicom i, što je zanimljivo, sa samom Nemačkom zbog novog visokog predstavnika. Ovo se tiče političkih lidera u regionu, ne isključujem ni Hrvatsku, pa čak i Kosovo, mada obični ljudi nemaju čega da se plaše. Ovo je ozbiljna pretnja liderima koji su najčešće pljačkaši, a koji imaju značajna sredstva širom sveta, pa čak i ako nemaju račune i poslove u SAD-u, oni su svesni da Amerika može uticati na to da se i neki drugi njihovi poslovi u drugim zemljama prekinu – kaže Korać.

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor cijeni da sankcije nisu prijetnje predsjednika SAD-a, već izražavanje jasnog i preciznog stava.

– To se od gospodina Bidena i očekivalo, prije svega zato što sam ga imala priliku i upoznati, a i zbog činjenice da on, zapravo, najbolje poznaje prilike u BiH, odnosno na Balkanu. To je nešto očekivano i doprinos utvrđivanju istine, jer Amerika ovim šalje poruku da se zauzima za vladavinu prava. Političari koji ne priznaju presude niti vladavinu prava, nisu, jednostavno, dobrodošli u modernom demokratskom svijetu – navodi Kosor i smatra da se iz susjedne Hrvatske neće niko od političara naći na američkoj crnoj listi.

– Niko ne bi kršio poštivanje vladavine prava, barem ovi koji su sada najaktuelniji i zato im i nije mjesto na crnoj listi – kaže Kosor.

Politički analitičar iz Novog Sada Aleksandar Popov naglašava da bi se na terenu trebalo početi efikasnije raditi i to najavljuje i dolazak novog visokog predstavnika.

– Valentin Inzko se faktički nije mešao u svoj posao i on je to pravdao da nije imao dovoljnu podršku međunarodne zajednice. Mislim da su i SAD i EU u dugom periodu ispustile region iz vida i zato su stvari otišle tako predaleko, da se čak ide dotle da se spominje mogućnost komadanja BiH i podele između susednih država. Važno je da se zaobiđe priča kako su vođe ključni zaštitnici svojih naroda i da je njihov narod ugrožen ukoliko se promeni Dejtonski ustav i od BiH napravi funkcionalna država, jer, zapravo, njima odgovara ova situacija, boje se da ne budu razvlašćeni, da im se ne suze funkcije, jer onda neće moći igrati ovakve igre. Dodik već ima takvu vrstu sankcije, kaže Popov i dodaje da je to ozbiljna namjera SAD-a, one imaju i odgovornost jer je Dejtonski sporazum, navodi, njihovo “čedo”.

Neću da vagam ko ima najviše krivice, ali osim Dodika, na crnoj listi trebala bi mu se pridružiti i ostala dva stranačka lidera, mada je tu Dodik najglasniji – ističe Popov.

Za ekonomsku i političku analitičarku Svetlanu Cenić domaća politika i način vođenja ne pokazuju pomake. Kaže, nikad nije izvršeno nijedno obećanje i onda se ljudima, jednostavno, smučilo pa su rekli: “Ako ne može drugačije, može tako.”

– Evo, i sad će se dobiti 300 miliona eura, najverovatnije samo zato što se u MMF “upumpalo” mnogo para, pa shodno svojoj kvoti od bednih 0,06 posto, BiH će imati 300 miliona eura više, imaće i ostale zemlje shodno svojim kvotama, gde najveća pojedinačna kvota pripada SAD-u i to su pare nekih poreskih obveznika. Nudi im se ovo, nudi im se ono, daje im EU i samo para, para, para, a akcija nikakva, kao ni odgovornost, vakcina takođe nigde. Spoznali su da su se od 2011, kada je zadnji put upotrebljeno bonsko ovlaštenje, domaće vođe jednostavno raskomotile, opustile, znaju da nema nikakve kazne, bilo je Dodik, Špirić, ali to je eto tako prošlo i shvatili ljudi da moraju nešto da rade i da nikakav drugačiji jezik ova neodgovorna politička elita ne razume nakon toliko godina – napominje Cenić.

Ističe da će se za crnu listu prepoznati oni političari koji zadovoljavaju kriterije.

– Zna se ko opstruiše, ko negira državu, odakle potiču korupcija i kriminal. Kad se dođe na crnu listu, nije samo stvar toga što će im se blokirati imovina u Americi, ali treba gledati i od Rusije, Izraela, Evrope… To što neće moći ući u SAD, neće ih ni to pogoditi. Samo da podsetim na to da oni koji su na OHR-ovoj crnoj listi završili svojevremeno mogu da podignu na kartici samo svoju platu i to je sve. Prema tome, sve zavisi od toga šta će još biti u svoj toj crnoj listi, a da vas neko skine s nje treba, mislim, 14 instanci proći, dobiti saglasnosti – napominje Cenić.

DOMAĆA LISTA

Profesor iz Banje Luke Miodrag Živanović smatra da je Amerika to trebala napraviti i ranije, ali tvrdi da je puno važnije da se crna lista napravi najprije u BiH.

– Tu se ogleda puna težina, ako to ide sinhronizovano, i to treba pripremiti i za pravosuđe, kao i za otvaranje ostalih postupaka. Ako samo nekoliko država, tzv. velike sile budu to radile, to neće imati nikakvog efekta, posebno ne po obične ljude. Ovo više pripada diplomatskoj kozmetici kad je riječ o svakom spoljašnjem faktoru, ne samo SAD-u. Jedina prava stvar je da mi ovdje pokrenemo te stvari. Vrijeme će pokazati koliko su ove Bidenove naredbe ozbiljne, mada nikada do sada nisu dale rezultate, ne samo sankcije SAD-a nego i drugih zemalja. Problem je toliko ozbiljan i težak i bez tog rješenja nema budućnosti, ali se mora pokrenuti iznutra – poručuje Živanović.

Podsjećamo, na listi se do sada nalaze mnogi političari iz BiH kao što su Milorad Dodik, Amir Zukić, Nikola Špirić, Milovan Cicko Bjelica i drugi.

SB/PD.ba

Komentari

komentari