Liječnici opremljeni zaštitnom opremom, koje ljudi nazivaju ‘Heildebergov korona taksi’, voze se praznim ulicama Heidelberga da bi obišli pacijente koji su već pet ili šest dana kod kuće, nakon što je potvrđeno da su oboljeli od korona virusa. Uzimaju krvni test tražeći znakove da bi kod pacijenta moglo doći do pogoršanja, kako bi u tom slučaju predložiti hospitalizaciju.

To se događa čak i sa pacijentima koji imaju samo blage simptome, jer šanse da prežive pogoršanje bitno su bolje ako budu u bolnici kada komplikacije započnu, pišu 24.sata.

“Ta se prekretnica obično događa krajem prvog tjedna od infekcije. Ako imate pluća koja bi mogla kolabirati, to se događa u to vrijeme”, kaže prof. Hans-Georg Kräusslich, šef virologije u Sveučilišnoj bolnici u Heidelbergu, jednoj od vodećih njemačkih istraživačkih bolnica.

Heidelbergovi korona taksiji samo su jedna od inicijativa u tome gradu, no predstavljaju ilustraciju do koje su mjere u Njemačkoj angažirani javni resursi u borbi protiv epidemije koji pomažu objasniti jednu od najintrigantnijih zagonetki pandemije: Zašto je stopa smrtnosti u Njemačkoj tako niska?

Virus COVID-19 i posljedice te bolesti, snažno su pogodili Njemačku: Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, zemlja je u subotu do podneva imala više od 92.000 laboratorijski potvrđenih infekcija, više nego bilo koja druga zemlja, osim SAD-a, Italije i Španjolske.

No, sa ‘samo’ 1295 smrtnih slučajeva, stopa smrtnosti u Njemačkoj iznosi 1,4 posto, u usporedbi s 12 posto u Italiji, oko 10 posto u Španjolskoj, Francuskoj i Britaniji, te 4 posto u Kini i 2,5 posto u Sjedinjenim Državama. Čak i Južna Koreja, koja se također drži modela linearnog rasta krivlje broja oboljelih, ima veću stopu smrtnosti – 1,7 posto, piše New York Times.

Temeljne razlike

“Priča se po cijelom svijetu o njemačkoj anomaliji”, kaže Hendrik Streeck, direktor Instituta za virologiju Sveučilišne bolnice Bonn. Profesor Streeck prima pozive od kolega iz cijelog svijeta.

Stručnjaci za nisku smrtnost imaju nekoliko odgovora: prvo, na to vjerojatno utječu i neki statistički parametri, ali i vrlo stvarne razlike u načinu na koji je Njemačka prihvatila epidemiju.

Prosječna starost zaraženih niža je u Njemačkoj nego u mnogim drugim zemljama. Prvi pacijenti virus su uhvatili na austrijskim i talijanskim skijalištima i bili su relativno mladi i zdravi, pojašnjava profesor Kräusslich.

Kako se infekcija širila, porastao je udio starijih ljudi među zaraženima, a povećala se i stopa smrtnosti, koja je prije dva tjedna iznosila samo 0,2 posto. Ali prosječna dob kod oboljenja ostaje relativno niska i iznosi 49 godina. U Francuskoj je ta dob 62,5, a u Italiji 62 godine, pokazuju njihova posljednja nacionalna izvješća.

Testiranje

Drugo objašnjenje niske stope smrtnosti je da Njemačka testira puno više ljudi nego većina zemalja. To znači da ‘ulovi’ više ljudi s malo ili nikakvih simptoma, povećavajući broj poznatih slučajeva, ali ne i broj smrtnih slučajeva.

“To automatski smanjuje smrtnost na papiru”, pojašnjava profesor Kräusslich. No, postoje i značajni medicinski čimbenici koji su umrlih u Njemačkoj održali na relativno niskoj razini, kažu epidemiolozi i virolozi. Glavni među njima su rane i široko obuhvatne kontrole te liječenje, puno kreveta na intenzivnoj njezi i pouzdana vlada, čije se smjernice za socijalno distanciranje široko poštuju.

Tako je još sredinom siječnja, mnogo prije nego što je većina Nijemaca uopće razmišljala o virusu, bolnica Charité u Berlinu već razvila test i objavila formulu na mreži. U vrijeme kad je Njemačka zabilježila svoj prvi slučaj Covid-19, u veljači, laboratoriji diljem zemlje već su imali zalihu testnih setova.

“Razlog zašto u Njemačkoj imamo tako malo smrtnih slučajeva u odnosu na broj zaraženih u velikoj mjeri možemo objasniti činjenicom da radimo izuzetno veliki broj laboratorijskih dijagnoza”, kaže dr. Christian Drosten, glavni virolog u Charitéu, čiji je tim razvio prvi test. Do sad, Njemačka provodi oko 350.000 testova na koronavirus tjedno, što je znatno više od bilo koje druge europske zemlje. Rana i sveobuhvatna testiranja omogućila su vlastima da uspore širenje pandemije izoliranjem poznatih slučajeva dok su zarazni. A to je omogućilo i da se mjere za spas bolesnika poduzimaju pravovremeno.

Ako pluća kolabiraju – to se događa tjedan dana nakon infekcije

“Kad imamo ranu dijagnozu, možemo rano liječiti pacijente. Na primjer, staviti ih na respirator prije nego što se stanje pogorša, čime je šansa za preživljavanje mnogo veća”, kaže profesor Kräusslich.

Redovito se testira i medicinsko osoblje, koje je pod posebnom opasnošću od zaraze i širenja virusa. Da bi pojednostavili postupak, neke su bolnice započele s blok testovima, koristeći briseve kod 10 zaposlenika, a onda obavljajući pojedinačne testove ako postoji pozitivan rezultat.

Krajem travnja, zdravstvene vlasti u Njemačkoj planiraju izvesti i opsežnu studiju protutijela, tako da se nasumične izaberu uzorci od 100.000 ljudi širom Njemačke, i to svaki tjedan, kako bi se utvrdilo u kojim se dijelovima zemlje gradi imunitet.

Ključ za osiguranje širokog ispitivanja je da pacijenti za to ne plaćaju ništa, kaže profesor Streeck i dodaje kako je to značajna razlika u odnosu na stanje u SAD-u u prvih nekoliko tjedana epidemije. Predlog zakona o koronavirusu koji je američki Kongres usvojio prošlog mjeseca također predviđa besplatno testiranje.

“Mlada osoba bez zdravstvenog osiguranja koja osjeća grebanje u grlu vjerojatno neće otići liječniku, a time riskira zaraziti puno ljudi”, dodaje argument u prilog njemačkoj politici.

Praćenje

Krajem veljače, profesor Streeck primio je vijest da je prvi put pacijent u njegovoj bolnici u Bonnu pozitivan na korona virus. Bio je to 22-godišnji muškarac koji nije imao simptome, ali čiji je poslodavac – škola – zatražio testiranje nakon što je prijavio da je sudjelovao na karnevalu na kojem je bilo ljudi pozitivnih na koronu.

U većini zemalja, uključujući i SAD, testiranje je ograničeno na rijetke pacijente, pa bi čovjeku vjerojatno trebalo odbiti test. Ne i u Njemačkoj. Čim su stigli rezultati testiranja, škola je zatvorena, a svima je, i djeci i odraslima naloženo da ostanu kod kuće dva tjedna. Testirano je oko 235 ljudi.

“Testiranje i praćenje je strategija koja je bila uspješna u Južnoj Koreji i od nje smo pokušali nešto naučiti, rekao je profesor Streeck. Strategiju traženja kontakata trebalo je upotrijebiti još agresivnije, kaže. Na primjer, svi koji su se vratili u Njemačku iz Ischgla, austrijskog skijališta koje je imalo epidemiju, trebali su biti pronađeni i testirani, pojašnjava.

Snažan sustav javnog zdravstva

Prije nego što se virus proširio diljem Njemačke, Sveučilišna bolnica u Giessenu imala je 173 kreveta za intenzivnu njegu, opremljena respiratorima. Proteklih tjedana bolnica se borila da osigura dodatnih 40 kreveta i povećala broj osoblja koje je bilo u pripravnosti za rad na intenzivnoj njezi za čak 50 posto.

“Sada imamo toliko kapaciteta da prihvaćamo bolesnike iz Italije, Španjolske i Francuske”, kaže Susanne Herold, specijalistica za plućne infekcije u bolnici, koja je bila zadužena za restrukturiranje. Širom Njemačke bolnice su proširile kapacitete intenzivne njege. Tako je u siječnju bilo oko 28.000 kreveta za intenzivnu njegu opremljenih respiratorima, ili 34 kreveta na 100.000 ljudi. Ta je stopa je u Italiji 12, a u Nizozemskoj 7. A sada je u Njemačkoj na raspolaganju 40 000 kreveta za intenzivnu njegu.

Postoje stručnjaci koji kjažu kako mjere socijalnog distanciranja ne bi bile dovoljne za suzbijanje pandemije bez jačanja sustava.

“Važno je i da imamo smjernice za liječnike o tome kako provoditi trijažu između pacijenata, ako to budu morali”, kaže profesor Streeck, te dodaje kako se nada da to nikada neće morati raditi. Vrijeme koje potrebno da se broj inficiranih udvostruči produljeno je dosad na osam dana, a ako se zaraza još malo uspori i dođe se na 14 dana, trijaža neće biti potrebna.

Povjerenje u vladu

Osim masovnog testiranja i spremnosti zdravstvenog sustava, mnogi također vide vodstvo kancelarke Angele Merkel kao jedan od razloga zašto je stopa smrtnosti ostala niska. Gospođa Merkel komunicirala je jasno, smireno i redovito tijekom cijele krize, dok je nametala sve strože mjere socijalnog distanciranja u zemlji. Imala je vrlo mali otpor političkih neistomišljenika, piše New York Times.

Tako je i njen rejting porastao.

“Možda je naša najveća snaga u Njemačkoj bilo racionalno odlučivanje na najvišoj razini vlasti, u kombinaciji s povjerenjem koje vlada uživa u stanovništvu”, zaključuje profesor Kräusslich./N1/

Poslovnidnevnik.ba