Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o hrvatskom državljanstvu i olakšao uslove potrebne za sticanje hrvatskog državljanstva.

Prošireno je pravo sticanja hrvatskog državljanstva porijeklom, odnosno prema roditeljima. Državljanstvo porijeklom moći će steći i osoba starija od 21 godine života rođena u inostranstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezinog rođenja hrvatski državljanin, ako u dvije naredne godine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a MUP utvrdi da za to nema zapreka.

Proširuje se krug osoba koje se smatraju iseljenicima.

“To ne bi bile samo osobe koje su iselile s područja današnje Hrvatske, nego i s drugih prostora u kojima su živjeli Hrvati, a u kojima se u vrijeme iseljenja te osobe nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske”, objasnio je državni sektretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Žarko Katić.

Hrvatskim državljaninom, naveo je, smatraće se i osoba rođena od 8. januara 1977. do 8. oktobra 1991. kojoj su trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, pod uslovom da u roku od dvije godine podnese zahtjev za utvrđenje državljanstva.

Izmjene Zakona stupiće na snagu 1. januara sljedeće godine, a poslove vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu umjesto kancelarije državne uprave obavljaće županije, odnosno Grad Zagreb.

Sabor je za članicu Odbora za zakonodavstvo izabrao Mariju Mačković (HDZ), nakon što je nadležni Odbor za izbor i imenovanja povukao svoj prijedlog da se imenuje Lovro Kuščević, bivši ministar uprave kojem je na zahtjev DORH-a skinut poslanički imunitet.

Umjesto Ane Komparić Devčić, biše SDP-ovke koja je prešla u Klub Milana Bandića, u opoziciooj kvoti za potpredsjednika Odbora za ljudska prava izabran je Tomislav Žagar (nezavisni).

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari