Finske statistike otkrivaju sumornu populacijsku prognozu – “broj stanovnika će početi da pada 2031”.

Sve finske provincije imaće za 15 godina više smrti nego rođenja, osim ako nekim slučajem stopa nataliteta ne počne da se oporavlja od svog rekordno niskog stanja, prognozirala je finska statistička agencija.

Do 2050. će Finska imati 100.000 stanovnika manje nego danas, kad ih ima 5.525.000 – i to ako zadrži trenutni nivo imigracije od 15.000 godišnje i stopu fertiliteta od 1,35 djece po ženi u reproduktivnom periodu.

A Finska čak i nije jedna od razvijenih zemalja o kojima se najčešće govori u kontekstu demografske krize.

Ova skandinavska zemlja je ove godine proglašena najsrećnijom zemljom na svijetu, kao i prošle godine, prema Izvještaju o svjetskoj sreći. Po pitanju rodne jednakosti, Finska je prema analizi Svetskog ekonomskog foruma završila na četvrtom mjestu, iza Islanda, Norveške i Švedske.

Finsko obrazovanje često se spominje kao najbolje na svijetu, a roditelji u Finskoj imaju i izdašno porodiljsko odsustvo: 30 do 50 radnih dana prije i 105 radnih dana nakon porođaja za majke, a 54 radna dana za očeve, uz naknadu. Nakon toga slijedi još 158 radnih dana plaćenog porodiljskog koje može uzeti majka ili otac, piše “Forbs”.

Roditelj može ostati kući i nakon porodiljskog, bez naknade, ali uz zaštitu posla, do trećeg djetetovog rođendana. Pritom može primati dječiji dodatak. Vrtići su takođe subvencionisani, u skladu s primanjima roditelja.

Uprkos svemu tome, stopa fertiliteta u Finskoj se strmoglavila u posljednjih deset godina – od 1,86 djece 2009. do 1,35 ove godine.

Kako piše novinarka “Forbsa” Elizabet Bauer, poređenje stope fertiliteta u Švedskoj i Finskoj pokazuje da je Finska bila mnogo stabilnija, ali je doživjela kolaps u posljednjih deset godina.

Da li je razlog ekonomske prirode? Finska je imala stopu nezaposlenosti od čak 9,4 odsto u 2015., nakon recesije, ali ta stopa se ove godine spustila na 6,7 odsto. Stopa ekonomskog rasta takođe se oporavila nakon recesije.

“Činjenica je da je roditeljstvo značajno smanjilo penzije za žene. Ženske karijere i razvoj prihoda ključna su pitanja kojima se moramo pozabaviti kako bismo osigurali da oni koji su sposobni i voljni zasnovati porodice to i učine. To su glavni problemi”, komentarisao je finski premijer Anti Rine.

Dodao je da je potrebno razvijati i dječiju zaštitu.

“Zabrinut sam da se možda ne fokusiramo na prave stvari ako ne razvijamo starateljstvo za porodice s djecom. Moramo proizvesti cijelu mrežu usluga na način da porodice s djecom osjećaju podršku”, rekao je on.

Moguće je da je ovaj nagli pad stanovništva statistička varijacija i da će se ponovno oporaviti. Ali kao i sa Švedskom, čija je stopa fertiliteta takođe u padu, novinarka “Forbsa” postavlja pitanje “da li je pravi odgovor zaista kombinacija rodne jednakosti i velikodušnih socijalnih mjera, što je put kojim su otišle ove dvije zemlje?”.

Jer kao i gotovo sve evropske zemlje, i Švedska je ispod stope fertiliteta potrebne za održavanje populacije – prošle godine ta stopa je pala na 1,76. Debelo subvencionisani i široko dostupni vrtići, velikodušna porodiljska naknada za oba roditelja i kultura orijentisana na zajednicu, a ne na posao, svejedno nisu pomogli, kao ni u Finskoj./NN/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari