U NOĆI s 9. na 10. studenog 1938., dakle prije točno 80 godina, krenuli su masovni progoni Židova u Trećem Reichu, koji je tada osim Njemačke obuhvaćao i Austriju i Sudete. Taj događaj poznat je kao Kristalna noć.

Deportacije poljskih Židova

Nacisti su već bili donijeli rasne zakone, a petnaestak dana ranije deportirali su tisuće poljskih Židova iz Njemačke u Poljsku. Deportirane je poljska vlada odbila primiti i oni su danima čekali na granicama dok konačno nisu dobili odobrenje za ulazak u zemlju.

Među deportiranima nalazila se i obitelj Herschela Grynszpana, poljskog Židova koji je tada živio u Francuskoj. Ogorčen postupcima nacista ubio je njihovog diplomata Ernsta vom Ratha. Želio je ubiti ambasadora grofa Johannesa von Welczecka, ali njega u ambasadi nije bilo.

Ubojstvo kao izlika

Nacistima je ubojstvo diplomata došlo kao savršena izlika za progon Židova. Adolf Hitler je toga dana bio u Münchenu gdje je slavio 25 obljetnicu neuspješnog Pivničkog puča iz 1923. Naložio je ministru propagande Josephu Goebbelsu da organizira stare jurišne odrede i da krenu uništavati židovsku imovinu i hapsiti Židove.

Iako je sve trebalo izgledati kao spontano nasilje običnih Nijemaca ogorčenih atentatom, u akciju se uključio i Gestapo. Šef Gestapa poslao je telegram svim policijskim postajama u Njemačkoj: “Dogodit će se akcije protiv Židova i posebno njihovih sinagoga. Ne ometajte ih.”
Uhapšeno 30 tisuća Židova, prošireni logori

Policija se ipak umiješala. Hapsili su Židove čija imovina je kasnije uništena. Procjenjuje se da je uhapšeno oko 30 tisuća Židova starih od 16 do 60 godina. Da bi ih imali gdje smjestiti nacisti su morali proširiti postojeće koncentracijske logore Dachau, Buchenwald i Sachsenhausen. Procjenjuje se da je te noći na ulicama ubijeno između 90 i 200 Židova, ali i neki Nijemci samo zato što su nasilnicima nalikovali na Židove.

Žrtve morale platiti kaznu

Kao ni policija, ni vatrogasci se nisu miješali u zločine. Mirno su gledali kako gori većina od oko 1000 sinagoga u Njemačkoj. Uništeno je i više od 7500 trgovina židovskih vlasnika. Upravo po staklu razbijenih izloga ta noć je i dobila ime Kristalna noć. Nacisti su zaplijenili svu odštetu koju su osiguravajuća društva trebala isplatiti vlasnicima trgovina, a Židovi su kolektivno morali platiti kaznu od jedne milijarde maraka, što je tada iznosilo oko 400 milijuna dolara.

Početak Holokausta

Već tjedan dana kasnije Židovima je zabranjeno pohađati škole, uveden im je policijski sat, a do prosinca im je zabranjen pristup većini javnih mjesta u Reichu. Svijet je reagirao, ali ne previše burno. Amerika je povukla svog ambasadora iz Njemačke, ali nije prekinula diplomatske odnose.

Sam naziv Kristalna noć skovali su nacisti predstavljajući tu noć kao nešto sjajno za Njemačku. Danas je u Njemačkoj prihvaćeniji naziv Noć pogroma koji puno bolje opisuje što se te noći zaista događalo. Kristalna noć uglavnom se doživljava kao početak Holokausta.

 

Index.hr/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari