U posljednje vrijeme sve češće čujemo kako poslodavci muku muče sa pronalaskom kvalifikovane radne snage, kako se često organizuju prekvalifikacije ljudi za određena zanimanja, a kako onda ti ljudi kad nauče zanat, odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima rada i boljom platom. Žale se tako poslodavci, ali i radnici, a država po tom pitanju ne radi ništa.

Tražena zanimanja

Tako smo prije nekoliko dana imali slučaj da je firma u Banjoj Luci morala zaključati svoja vrata jer je ostala bez radnika. Oni pozitivci rekli bi kako je to izolovan slučaj, a realisti kako je to samo početak. Jedno je sigurno – ovaj problem uzima sve više maha i ukoliko se neko stvarno ne pozabavi njegovim rješavanjem, mnoge firme mogle bi staviti ključ u bravu.

Najtraženija zanimanja u BiH, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH su IT stručnjaci, inženjeri elektrotehnike, građevinski inženjeri, diplomirani farmaceuti, doktori medicine – specijalisti.

– Među radnicima sa srednjom stručnom spremom najtraženiji su prodavači i ugostitelji, posebno konobari. Također, često su traženi operateri za unos podataka, radnici u call-centrima, u nešto manjem broju tehničari za građevinske materijale i tehničari za sigurnost saobraćaja, te mašinovođe, kazao nam je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari, te rukovaoci kranom. I ovdje treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih.

– Pored svega navedenog, ovdje treba naglasiti problem aktivnosti i mobilnosti na tržištu rada. I aktivnost i mobilnost na domaćem tržištu rada su izuzetno niske, te mi često imamo situaciju da poslodavci traže neko zanimanje koje imamo na evidencijama u velikom broju, a da poslodavci i pored toga ne mogu naći radnike u dovoljnom broju. Primjer traženih radnika za koje poslodavci tvrde da ih ne mogu naći su vozači kojih na evidencijama ima više od 2.000 i zidari kojih ima više od 3.500, istakao je Bandić.

Obrazovni sistem

U inostranstvo, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović, najviše idu ljudi sa srednjom stručnom spremom, kao i oni sa zanatskim zanimanjima, ljudi iz drvne industrije, varioci, zidari, metalci, radnici za CNC mašinama, medicinski radnici…

– Najviše se odlazak ljudi osjeti u zanatskim poslovima. Problem je što se ti kadrovi ne školuju dovoljno u BiH, naše školstvo daje zanimanja koja našoj privredi baš previše i ne trebaju i onda firme ulažu u te ljude, školuju ih, godinama rade na njihovom obučavanju za određeno zanimanje i onda ti ljudi odu vani. Teško se boriti s tim, država nije ništa poduzela i, iskren da budem, nemam ni ja nekih posebnih ideja šta bi to država mogla poduzeti. Međutim, činjenica je da će firme morati naći neki recept kako bi zadržale radnike, poručio je Smailbegović.

Ukazao je on i na problem koji nas čeka kada Njemačka otvori granice stranim radnicima, te istakao kako će to dovesti do još većeg odlaska ljudi iz BiH. I Domagoj Andrijanić, sekretar Obrtničke komore Federacije BiH, ukazao je na problem odlaska ljudi, te kazao kako se, kada su obrti u pitanju, u svakoj oblasti osjeti nedostatak stručnjaka.

– Mi smo još prije dvije godine počeli upozoravati na ovaj problem. Nama fali građevinara, zidara, stolara, tesara, raznih majstora, zatim radnika u ugostiteljstvu, a ovim otvaranjem njemačke granice ćemo sigurno ostati bez još više ljudi. Činjenica je da se pojedini obrti već gase, neki se novi otvaraju, neki odlaze iz BiH, a neki se preorijentišu, stoga smo i mi odlučili da pomognemo na neki način u ostanku ljudi. Naime, pokrenuli smo akciju Moć, putem koje radimo prekvalifikaciju ljudi u neka druga zanimanja, kazao je Andrijanić.

Kako je istakao, veoma važno u ovom procesu je da i obrazovni sistem bude promijenjen, da se obrazuje kadar koji treba tržištu, a ne da se školuju ljudi koji ne mogu naći posao. Smatra kako će za dvije godine problem biti još veći ukoliko se nešto ne riješi.

/oslobodjenje.ba/Mojusk.ba/Poslovnidnevnik.ba/