Dansku, državu sa najmanjom stopom korupcije i kriminala u Evropi, već nekoliko mjeseci potresa skandal zbog kojeg je direktor najveće banke u toj zemlji, Danske Bank, Thomas Borgen, morao podnijeti ostavku. Borgen je je dugo odbijao i pomisao da ode sa direktorske dužnosti, ali pritisak medija i financijskih istražitelja bio je prevelik i on je ovih dan konačno odstupio.

Skandal međunarodnih razmjera planuo je kada je otkriveno da je kroz podružnicu ove Banke u Estoniji u manje od deset godina (2007-2015) oprano 9.1 milijardi dolara. Problematične financijske operacije uglavnom su stizale iz firmi iz Rusije, kao i drugih zemalja nekadašnjeg SSSR-a. Kroz tu relativno malu podružnicu Danske Bank u Estoniji tokom nepune decenije prošlo je nevjerovatnih 234 milijarde dolara, što je devet puta više od budžeta ove države. Prava istraga o pranju novca preko Danske Bank tek se zahuktava, u nju su uključene kontrolne  institucije iz više zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

U Bosni i Hercegovini, sasvim sigurno, niko neće podnijeti ostavku, biti smijenjen, niti snositi bilo koju vrstu i oblik odgovornosti nakon jednog oglasa koji je ovih dana objavljen u slovenačkoj štampi. Oglas  je objavio i platio Rok Snežić, poreski i financijski stručnjak, relativno dobro poznat i prisutan među bosanskohercegovačkim poslovnim ljudima, finacijskim i privrednim uglednicima.  U oglasu Snežić poziva poslovne ljude u Sloveniji (a i šire) da svoj novac peru u Bosni i Hercegovini u čemu će im on, kao pouzdan i dokazan stručnjak, velikodušno pomoći!

I ranije je Snežić u medijskim istupima tvrdio da je Bosna i Hercegovina poreski off shore raj, veći i bliži od Paname koja u poreskim i financijskim krugovima figurira kao najpoželjnije poresko utočište.

PORESKI ROK TRAJANJA

Rok Snežić svoj poziv za pranje novca u BiH i ilustrira bojnim poreskim pogodnostima koje će imati njegovi potencijalni klijenti.

Objašnjava da je BiH zemlja u kojoj se ne oporezuje dividenda  za razliku od Slovenije gdje je porez na dobit enorman. Ako je neko ostvario dobit od 100 hiljada eura, objašnjava Snežić, u Sloveniji će platiti 75 posto poreza, dok u BiH država neće “zagrabiti” više od 10 posto. “Ako budete poslovali preko BiH sačuvat ćete više od 60 posto vašeg teško zarađenog novca”, poručuje se u oglasu slovenačkim poslovnim ljudima.

Rok Snežić informira klijente i zašto svoje nove automobile trebaju kupovati u Bosni i Hercegovini, a ne u Sloveniji, ili nekoj drugoj članici Evropske unije. Kaže kako je PDV koji iznosi 17 posto jedini izdatak kojeg ima kupac automobila u BiH. Tako bi kupac koji kupuje nov automobil marke “BMW 750” čija je cijena 100 hiljada eura, u Sloveniji (nakon plaćanja svih dadžbina, pored ostalog i poreza na luksuz) platiti 160 hiljada eura.  Isti taj autombil, ako ga kupi u BiH, piše Snežić, koštat će ga samo 117 hiljada eura.

 

Kao jednu od najvažnijih pogodnosti i privilegija za poslovanje u Bosni u Hercegovini u oglasu se navodi činjenica da naša zemlja nije članica Evropske unije te da nema zakon o porijeklu imovine, pa zainteresirani za razvijanje svog biznisa neće imati probleme sa kojima se moraju suočavati u pravno i poreski uređenim evropskim zemljama.

Rok Snežić, slovenački doktor za poreske prevare, prije dvije godine u razgovoru za portal “Žurnal” tvrdio je da je BiH najbolja off shor destinacija na svijetu: “Kaže im (klijentima) zašto idete u Panamu? Idite fino u Sarajevo, otvorite tamo firmu na nekoga iz Federacije i gotovo priča. Uzet ćete lovu bez ijednog poreza…Ja kažem, najbolji off shore je Bosna. Mislim na Federaciju. Što bi čovjek letio u Panamu i tamo tražio nekoga. Fino dođeš u Sarajevo i tamo nađeš čovjeka i gotova priča.”

PERI-DERI PO FEDERACIJI

Ubrzo nakon što je Rok Snežić  održao javni čas iz pranja novca  preko off shor firmi, u Federaciji (2016), u ovom entitetu je usvojen Zakon o porezu na dobit kojim je onemogućeno oslobađanje od poreza onim firmama koje većinu svojih poslova obavljaju sa inostranstvom. No, očito je, dovitljivi slovenački poreski mešetar Snežić uočio niz drugih poreskih i fiskalnih rupa u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu zahvaljujući  kojima  se može prati novac, sve po zakonu…

Jedna od najvažnijih svakako je nepostojanje kontrole porijekla imovine, zahvaljujući čemu je prljavim novcima nepoznatog porijekla zapravo obavljena, manje-više, cjelokupna privatizacija u zemlji. “Dolazite u Bosnu i Hercegovinu , investirajte ovdje gdje vas niko neće pitati za porijeklo novca“, poručio je odmah nakon rata Edhem Bičakčić, tadašnji premijer Federacije, nagovijestivši pretvaranje ove zemlje u banana državu, praonicu  prljavog novca.

Sa bjelosvjetskim prljavim novcem, očito, Bičakčić nije iz BiH htio izbaciti “dijete”, stotine miliona, možda i milijarde maraka (sklonjenih tokom rata) koje su njegove stranačke kolege nakon rata unosile u BiH privatizirajući sve što im je pod ruku došlo, gradeći tržne centre, osnivajući banke, televizije, pretvarajući Federaciju u feudalni posjed u vlasništvu uskog kruga bošnjačke političke, vjerske, ekonomske, elite…

 

(SB/Poslovnidnevnik.ba)

 

Komentari

komentari