Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ostao je vidno iznenađen kad mu je Adnan Ćerimagić, mladi i perspektivni stručnjak Inicijative za evropsku stabilnost, sa sjedištem u Berlinu, na Evropskom forumu u Alpbahu prije nekoliko dana direktno odgovorio kako korekcija granica vodi u rat.

Ćerimagić je reagirao na poziv Vučića međunarodnoj zajednici da podrži njegov prijedlog o promjeni granica. Upravo je ta ideja o trgovini teritorijem probudila duhove na Balkanu.

I to, smatra Ćerimagić s pravom, na što je pokušao upozoriti i predsjednika Srbije ispričavši mu svoju životnu priču. Rekao mu je kako je rođen u Doboju i da se sjeća kako su svi nesrbi 1992. godine protjerani te kako su sve katoličke crkve i džamije tad sravnjene sa zemljom.

I dan danas, govorio je u Alpbahu, ima traumu od svega toga. Vučić je bio iznenađen njegovim stavom, te mu je rekao da, iako ima pripremljen govor, mora odgovoriti mladom Adnanu “jer očito smatra da su Srbi krivi za sve”.

Evo šta je Ćerimagić rekao Vučiću.

-Ideja da se problemi manjinskih naroda rješavaju tako što će se pomaknuti granice čini se kao vrlo jednostavno i brzo rješenje. U stvarnosti je riječ o ideji koja je bivšu Jugoslaviju odvela u rat, masovna protjerivanja i pokolje. U svom govoru upozorio sam da povratak takve ideje u Srbiji i na Kosovu, a onda i u cijeloj regiji, vodi u razgovore od prije tridesetak godina. Svi znamo kamo su nas svi razgovori o etničkim pravima, granicama i ugroženosti tad odveli, rekao je Ćerimagić novinarima.

-Ono što razgovore Vučića i Thacija čini opasnim jeste činjenica da se tu ne radi o teritoriju nego o ljudima. Cilj razgovora o izmjenama granica je da više Srba i manje Albanaca živi u Srbiji te više Albanaca i manje Srba na Kosovu. U pozadini te ideje je razmišljanje da možete biti sigurni i živjeti dobro isključivo ako, gdje i kad je vaša nacionalna grupa u većini. Ta ideja na prvu može zvučati privlačno jer se čini jednostavnom za provedbu, ali tijekom 1990-ih smo se uvjerili što uključuje i do čega dovodi.

Ćerimaguć smatra da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor između Kosova i Srbije koji bi uključio promjene granica po etničkoj liniji. Osim Njemačke, koja se najjasnije ogradila od takvih dogovora, mislim da je i dosta drugih zemalja članica protiv, uključujući Hrvatsku. Nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU čak je i ministrica vanjskih poslova Austrije izrazila veliku skepsu prema takvom dogovoru i upozorila na moguće negativne posljedice, rekao je Ćerimagić.

Na pitanje kakve bi posljedice eventualna podrška Europske unije promjeni granica između Kosova i Srbije imala na druge države Balkana, osobito na Bosnu i Hercegovinu, Ćerimagić je rekao:

-U državama regije, od Makedonije do BiH, u zadnja dva desetljeća pripadnici manjina računali su na sigurnost koju im je pružala politika međunarodne zajednice: nema promjena granica po etničkim linijama. U BiH je međunarodna zajednica uložila mnogo napora kako bi osigurala povratak i ostanak izbjeglica. Zbog toga danas, naprimjer, u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj živi oko 230.000 nesrba. Oni danas žive tamo jer vjeruju da do prekrajanja granica neće doći. Potencijalna podrška EU ideji dvojice predsjednika o crtanju novih granica po etničkim linijama vodila bi ohrabrivanju svih onih političara u regiji koji bi u svojim državama voljeli vidjeti novo razgraničenje, i neminovno bi dovela do širenja straha među onim koji žive u manjini, od Makedonije do BiH.

SlobodnaBosna/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari