Živi zid je na nedjeljnom kongresu najavio izlazak iz EU-a i NATO-a ako dođu na vlast.

“Sanjao sam ovaj dan. Moja uloga je boriti se za svoj narod i državu, a ne da se naši građani moraju boriti u stranim zemljama za strane interese”, počeo je Ivan Pernar. Prekidan je pljeskom.

“HDZ nam je devedesete govorio da ćemo biti kao Švicarska. Međutim, švicarski vojnici nisu u Afganistanu, nego u Švicarskoj. U Švicarskoj je godišnja vinjeta na svim autocestama 40 eura. Godišnja. Vi za taj novac ne možete od Zagreba do Dubrovnika i nazad”, rekao je Pernar i pozvao na izlazak iz EU-a.

“Izlazak iz EU-a je uvjet bez kojeg se ne može biti slobodan. Ako oni traže sluge, u Živom zidu ih neće naći”, rekao je Pernar.

“Mi želimo da Hrvatska surađuje s brzorastućim zemljama. Kina, Indija, Rusija, Južna Afrika. Mi želimo slobodno društvo”, dodao je.

“Hrvatska je kao članica NATO-a sudjelovala u invaziji na Libiju. Tamo sada ljudi žive katastrofalno”, rekao je Pernar komentirajući politiku SAD-a.

Nije to zapravo ništa novo. Izlazak iz EU-a i NATO-a Živi zid promovira već nekoliko godina. Živi zid promovira neutralnost poput Švicarske koju je Pernar također spomenuo u svom govoru. U krivom kontekstu, kako će se pokazati, ali o tom nešto kasnije u tekstu.

U svakom slučaju, Živi zid bi, odmah po dolasku na vlast, tražio izlazak iz NATO saveza. Zanimljivo, pred izbore 2015. godine, odgovarajući na pitanja portala OBRIS – Obrana i sigurnost, kazali su kako bi ministra obrane birali – javnim natječajem.

“Ako ikada budemo odlučivali o poziciji ministra, tražit ćemo da se napravi javni natječaj i da se na njegovo mjesto stavi osoba s najvećim iskustvom i najboljim referencama”, kazali su 2015. odgovarajući na pitanja spomenutog portala.

Tada su kazali i kako nemaju posebnu obrambenu strategiju.

“Naša stranka je miroljubljiva stranka koja ne želi da naša zemlja ulazi u sukobe diljem svijeta u koje nas uvlači NATO. Posebnu obrambenu strategiju nemamo jer smatramo da glavni neprijatelji naše zemlje nisu izvan naših granica, već domaći političari koji nas pljačkaju i uništavaju”, kazali su pred izbore 2015. živozidaši.

Pernar govorio o Švicarskoj i potpuno pogriješio
U međuvremenu je Živi zid narastao i postao treća snaga u zemlji. Uskoro možda i druga. Prema anketi koju je prije nekoliko dana objavila Nova TV, s potporom od 13,8 posto birača za drugoplasiranim SDP-om zaostaju tek 4,2 posto. Živi zid je, dakle, nezaobilazan politički faktor i vrlo je izgledno da bez njih neće biti moguće sastaviti iduću vladu.

Tragom Pernarove najave o izlasku Hrvatske iz NATO-a i EU-a, razgovarali smo s Igorom Tabakom, analitičarem portala OBRIS – Obrana i sigurnost. Pitali smo ga što bi za Hrvatsku značio izlazak iz NATO-a.

“Ne bi se dogodilo ništa posebno. Hrvatska je i prije ulaska u NATO 2009. imala obranu i obrambeni sustav i njegove sposobnosti su i tada ovisile o platežnoj moći”, rekao je Tabak.

Dodao je da je Hrvatska i prije ulaska u NATO sudjelovala u međunarodnim misijama EU-a i UN-a.
“Hrvatska je dugo prije ulaska u NATO sudjelovala u međunarodnim misijama. Zadnjih 20-ak godina to nije neka novost. Takve misije bi se nastavile i izvan konteksta NATO članstva. Na kongresu Živog zida spominjana je Švicarska kao primjer neutralne zemlje, ali oni sudjeluju s NATO-om na Kosovu, u BiH, na nizu mjesta u Africi i Bliskom istoku. Slična je situacija s Austrijom koja nije u NATO-u, neutralna je. Nedavno je trebala preuzeti i zapovijedanje nekim kontingentima na Kosovu. Slično je i sa Švedskom”, kaže Tabak. Drugim riječima, članstvo u NATO-u nije uvjet za sudjelovanje u međunarodnim misijama.

“Što se obrane tiče, NATO, EU i UN se često preklapaju. U Afganistanu, uz NATO, djeluju i UN-ove misije”, kaže Tabak.

No sa Živim zidom na vlasti Hrvatska bi izašla i iz EU-a i tako se našla na brisanom terenu. Time bi izgubila, smatra Tabak, neke beneficije koje na prvu možda i nisu vidljive.

“Članstvo u takvim savezima daje neke sigurnosne garancije koje nečlanovi nemaju. To ne primjećuje puno ljudi u Hrvatskoj. Ali, primjerice, u Srbiji kad se priča o Hrvatskoj, to je jasno vidljivo. To su elementi koji na prvi pogled možda ne upadnu u oči, ali s druge strane štede novac”, kaže Tabak.

Koliko bi Hrvatsku koštao izlazak iz NATO-a? Tabak kaže da na to nije lako odgovoriti.

“S jedne strane to nije toliko jednoznačno. I NATO u svojem Washingtonskom ugovoru traži da članice budu samodovoljne, da se mogu same obraniti i da iz toga izvode svoje pomaganje saveznicima. To je obveza koju je puno zemalja voljelo previdjeti i time uštedjeti. Zato je SAD ponekad bijesan na partnere koji se švercaju”, pojednostavljeno opisuje Tabak.

Hrvatska izvan NATO-a i EU ne može računati ni na čiju pomoć
No kad je netko potpuno izvan svih saveza, prepušten je u potpunosti sam sebi.

“No nedvojbeno je da izvan Saveza, kad se ne može računati na pomoć, država mora sve svoje vojne sposobnosti imati sama. Tu nema dileme o računanju na nekog drugog i to traži drugačiju vojsku od one koju je Hrvatska formirala zadnjih dvadesetak godina. To sve, što se tiče sposobnosti za samoobranu, traži drugačiju vojsku od ove i drugačiji vojni proračun. I naravno, u takvoj situaciji Hrvatska se nalazi izvan blokova i nažalost time nije postala manje zanimljiva velikim igračima. Time se može računati na turbulentniju unutarnju i vanjsku politiku i puno žešće prelamanje blokovskih podjela. Ukratko, situaciju puno sličniju onoj u BiH i Srbiji”, objašnjava Tabak.

Hrvatska danas ima vojnu industriju koja unutar NATO-a može zaraditi ozbiljan novac.

“Treba spomenuti i našu vojnu industriju koja radi i u NATO i u EU projektima, način na koji se našu vojnu opremu vidi u misijama s partnerima, gdje se ona može mjeriti s opremom velikih sila, velika je reklama. Sve su to stvari koje se mogu pretvoriti u novac”, kaže naš sugovornik.

Ukratko, Tabak smatra da u krilu NATO-a i EU-a Hrvatska ima sigurnost u turbulentnim vremenima.

“I EU i NATO su velika sigurnosna sidra koja državama koje okupljaju ujednačavaju rizik i omogućuju zajedničko djelovanje. Kad toga nema onda ste na olujnom moru sami, a oluja nije ništa manja. Prema tome, izazovi za malu državu bez ikakvih ozbiljnijih političkih ili sigurnosnih saveza su teži i opasniji kad je sama”, zaključuje Tabak u razgovoru za Index.

SB/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari