Uzroke problema u funkcioniranju BiH treba tražiti u nepoštivanju vladavine prava, prije nego u ideološkim razlikama između ključnih političkih aktera, tvrde analitičari.

Pojedine političke partije, među kojima Stranka za BiH (SzBiH), smatraju da je nedavni Mostarski sajam bio u funkciji pritiska na bošnjačke političke lidere kako bi se usvojile „Čovićeve izmjene Izbornog zakona”. Za kritičare je Mostarski sajam bio „srpsko-hrvatski samit” na kojem se, bez prisustva ključnih bošnjačkih lidera i pod dirigentskom palicom Evropske unije (EU), tražilo usvajanje izmjena Izbornog zakona, koje vode u nove podjele u BiH, odnosno izmjene koje po svaku cijenu želi lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović.

Mostarski susret Aleksandra Vučića i Andreja Plenkovića „uz asistiranje Milorada Dodika i Dragana Čovića”, SzBiH je  okarakterisala kao nastavak politike podjele BiH koju su devedesetih godina prošlog stoljeća zagovarali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. „Uz prenemaganje o miru i evropskim vrijednostima očito je da se radi o pokušaju da se zada konačni udarac državi BiH i to u formi pritiska za usvajanje Čovićevog izbornog zakona, koji je de facto podjela države na tri dijela“, navode iz SzBiH.

Slavo Kukić: „EU težište svog pritiska mora vratiti u sferu politike“

Univerzitetski profesor i doktor socioloških nauka Slavo Kukić kaže da zbog budućnosti Mostarskog sajma ovu manifestaciju ne treba pamtiti po političkim porukama, nego po onima koji na njemu žele prezentirati svoje proizvode i usluge. „Ne želim spekulirati je li ambicija sudionika mostarskog susreta bila razgradnja i dodatne podjele BiH. Ali, da su njegovi učinci na tom tragu, uopće nije sporno. Prisustvo na sajmu bugarskog premijera, dakle premijera predsjedavajuće EU, ne znači automatski i podršku EU diskriminatorskim zahtjevima u izmjenama Izbornog zakona od strane HDZ-a i Dragana Čovića, iako njegovo prisustvo tramo može biti shvaćeno i na taj način“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

„Ja, međutim, želim vjerovati da je EU tim činom željela još jednom poručiti kako je mjesto BiH u EU. Ono, pak, što jeste problem, je činjenica da se EU okreće od političkih prema ekonomskim pitanjima BiH u procesu njezina integriranja u EU. A to je, pita li se mene, potpuno pogrešan pristup. I, po mojem sudu, EU mora težište svoga pritiska vratiti tamo gdje su i uzroci svih bh. muka – u sferu politike“, ističe profesor Kukić.

Benjamin Butković: „Svi državni resursi su izborni plijen“

Novinar BHRT-a (Bosanskohercegovačke radio-televizije) Benjamin Butković smatra da susret u Mostaru ne treba doživljavati kao nastavak politike Milošević-Tuđman. „Prije će biti da je to još jedna kockica u dnevno-političkom mozaiku balkanskih ‘kafanskih nadmudrivanja’ u kojima svaki od učesnika ima neki svoj cilj. Izostanak zvučnih bošnjačkih imena na tom sastanku očigledni je odgovor na unutrašnje političke razmirice i ne predstavlja nikakvu poruku ni regionalnim, ni evropskim zvaničnicima. Za nove sastanke na temeljima politike Milošević-Tuđman u ovom trenutku ne postoji povoljno međunarodno okruženje”, kaže Butković za Deutsche Welle.

Izbornim zakonom za čije usvajanje se bori Dragan Čović BiH bi de facto bila podijeljena na tri dijela

Butković vjeruje da je politička kriza u BiH „ukorijenjena u nepriznavanju države”, ali ne kao njenog političko-teritorijalnog određenja. „Vladajuće stranke u BiH ne priznaju državu kao aparat upravljanja i stvaranja reda i sistema. To dakle nema veze s ideološkim otklonom niti patriotizmom. Svi resursi u državi izborni su plijen, rukovodeće funkcije u javnim ustanovama poluge su bogaćenja pojedinaca ili interesnih grupa. Njihovo bilo kakvo opredjeljenje prema reformama je neiskreno, posebno onima koje uvode evropske stečevine u život građana BiH, jer na taj način gube moć. Različita viđenja budućnosti BiH isključivo su metod stvaranja privida nacionalnog neslaganja o temeljnim pitanjima kako bi se iza paravana okončale privatizacijske pljačke i raskrčmilo još ovo malo kvalitetnog kapitala u BiH“, ističe Butković.

DW/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari