Japanci su po svojoj inteligenciji, jakom zdravlju, pristojnosti i wellnessu. Ali zašto je taj narod tako jedinstven i drugačiji od ostatka svijeta? Ipak, izgleda da je odgovor pronađen, oni imaju nevjerojatnan obrazovni sustav!

Ljudi prije znanja.

U japanskim školama učenici ne polažu nikakve ispite dok ne dostignu četvrti razred (u dobi od 10 godina). Oni rade samo male testove. Vjeruje se da cilj za prve 3 godine školovanja nije suditi djetetovu znanju ili učenju, već uspostaviti dobre manire i razviti svoj karakter. Djeca se poučavaju poštivati druge ljude i biti obzirni prema životinjama i prirodi. Također uče kako biti velikodušni, suosjećajni i empatični. Osim toga, djeca se poučavaju osobinama poput, samokontrole i pravde.

Akademska godina započinje 1. aprila.

Dok većina škola i sveučilišta na svijetu započinje svoju akademsku godinu u septembru ili oktobru, u Japanu je april taj koji označava početak akademskog i poslovnog kalendara. Prvi dan škola često se podudara s jednim od najljepših prirodnih fenomena – vrijeme trešnje. Akademska godina je podijeljena u 3 trimestra: 1. aprila – 20. jula, 1. septebara – 26. decembara i 7. januara – 25. marta.

Većina japanskih škola ne zapošljava domare ili čistaćice. Učenici sami čiste školu.

U japanskim školama učenici moraju sami očistiti učionice, kafeterije, pa čak i toalet. Pri čišćenju učenici su podijeljeni u male skupine i dodijeljeni s im zadatci koji se mijenjaju tokomcijele godine.

U japanskim školama, školski ručak se nudi na standardiziranom jelovniku i jede se u učionici.

Japanski obrazovni sustav čini sve kako bi se osiguralo da učenici jedu zdrave i uravnotežene obroke. U javnim osnovnim i srednjim školama, jela za studente se kuhaju prema standardiziranom jelovniku kojeg su osmislili ne samo kvalificirani kuhari, nego i zdravstveni djelatnici. Svi učenici u razredu zajedno s učiteljem jedu. To pomaže u izgradnji pozitivnih odnosa nastavnika i učenika.

Poslije škole radionice su vrlo popularne u Japanu.

Da bi dobili priliku da upišu dobru srednju školu, većina japanskih studenata pohađa pripremnu školu ili privatne radionice poslije škole. Nastava u tim školama održava se navečer. Japanski učenici imaju 8-satni školski dan, ali osim toga uče čak i za vrijeme praznika i vikendom. Nije čudo da učenici u ovoj zemlji gotovo nikad ne ponavljaju razrede u osnovnoj, nižoj ili srednjoj školi.

Osim tradicionalnih predmeta, učenici također uče japansku kaligrafiju i poeziju.

Japanska kaligrafija, ili Shodo, uključuje umakanje bambusove četkice u tintu i upotreba istog za pisanje hijeroglifa na papiru od riže. Za japance, Shodo je umjetnost koja nije manje popularna od tradicionalnog slikarstva. Haiku je, s druge strane, oblik poezije koji koristi jednostavne izraze kako bi prenio duboke emocije čitateljima. Oba predmeta poučavaju djecu da poštuju vlastitu kulturu i stoljetne tradicije.

Gotovo svi moraju nositi školsku uniformu.

Gotovo sve visoke škole zahtijevaju od svojih učenika da nose školske odore. Dok neke škole imaju svoju odjeću, tradicionalna japanska školska odora sastoji se od vojnog stila za dječake i mornarskog za djevojčice.

Stopa pohađanja škole u Japanu iznosi oko 99,99%.

Vjerojatno smo svi pobjegli s nastave barem jednom u našem životu. Međutim, japanski učenici ne preskaču nastavu, niti dolaze kasne u školu

Jedan test odlučuje o budućnosti studenata.

Na kraju gimnazije, japanski učenici moraju imati vrlo važan ispit koji odlučuje o njihovoj budućnosti. Student odaberite jedan koledž na koji želi ići, a taj koledž ima određeni zahtjev za bodove.

Ako učenik ne dostigne taj rezultat vjerojatno ne ide na koledž. Natjecanje je veoma teško- samo 76% školovanih nastavlja obrazovanje nakon srednje škole. Nije čudo da je razdoblje pripreme za ulazak u visokoškolske ustanove u Japanu nosi nadimak “ispitni pakao”.

Godine koledža najbolji su “praznici” u životu osobe.

Prolazeći kroz “ispititni pakla”, japanski studenti obično uzimaju malo odmora. U toj zemlji, koledž se često smatra najboljim godinama života . Ponekad, japanci ovo razdoblje nazivaju “odmorom” prije posla.

Kronervijesti/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari