Napuklina u zemlji koja i dalje raste prouzročila je kolaps dijela autoputa Nairobi-Narok te ju je popratila i seizmička aktivnost na tom području, piše CNN.

Planet Zemlja konstantno se mijenja, iako u većini aspekta te promjene ne možemo primijetiti. Dobar primjer toga su tektonske ploče. No svako malo dogodi se nešto dinamično, poput najnovijeg primjera koji je ponovo obnovio pitanja o tome hoće li se Afrika raspasti na dva dijela.

Zemljina litosfera (koju tvore kora i gornji dio plašta) razlomljena je u tektonske ploče. Te ploče nisu statične, već se kreću i to različitim brzinama.

Još se uvijek raspravlja koji je točno mehanizam ili mehanizmi iza kretanja ploča, no vjerojatno uključuju struje unutar astenosfere kao i sile koje se generiraju na granicama između ploča. Ove sile ne pokreću samo ploče uokolo, već ih mogu natjerati i da puknu, čime dolazi do rasjeda i potencijalno stvaranja novih ploča. Sustav Istočnoafričke velike rasjedne doline primjer je gdje se to trenutno događa.

Istočnoafrička velika rasjedna dolina prostire se preko 3.000km od Adenskog zaljeva na sjeveru prema Zimbabveu na jugu, i presijeca afričku ploču na dva nejednaka dijela – somalsku i nubijsku ploču. Aktivnosti uzduž istočnog dijela doline, uzduž Etiopije, Kenije i Tanzanije, postale su očite kada se u jugozapadnoj Keniji iznenada pojavila velika napuklina.

Kada litosfera bude podvrgnuta horizontalnoj ekstencijskoj sili ona se širi i postaje tanja. Na kraju puca, što dovodi do formiranja rasjedne doline. Taj proces prate površinske manifestacije uzduž rasjedne doline u obliku vulkanskih i seizmičkih aktivnosti. Rasjedi su početni statih lomljenja kontinenta i ako budu uspješni mogu dovesti do formiranja novog oceanskog bazena.

Primjer gdje se to već dogodilo je južni Atlantski ocean, koji je posljedica razdvajanja Južne Amerike i Afrike prije oko 138 milijuna godina. Obale ova dva kontinenta još uvijek pristaju jedna uz drugu, poput dijelova slagalice.

 Rasjedi imaju jako specifičnu topografiju, koju karakterizira serija depresija koje okružuje viši teren. U istočnoafričkom sustavu iz svemira se lako vidi serija poredanih rasjednih dolina koje međusobno razdvajaju velike napukline.

Nisu sve ove frakture nastale u isto vrijeme, ali računa se da su se počele pojavljivati u regiji Afar u sjevernoj Etiopiji prije oko 30 milijuna godina te da su se širile južno prema Zimbabveu prosječnom brzinom od oko 2.5-5cm godišnje. Iako je većinom vremena to širenje neprimjetno za nas, formiranje novih napuklina i fraktura u tlu nastavlja se i dalje kao poslejdica potresa.

No u istočnoj Africi većina ovoga seizmički je raširena preko široke zone širom Velike rasjedne doline i relativno je malene magnitude.

NOVI OCEAN

Istočnoafrički rasjed jedinstven je po tome što nam omogućuje promatranje različitih stadija stvaranja rasjeda uzruž njegove dužine. Na jugu, gdje je rasjed mlad, nove napukline nastaju rijetko i raširene su po širem području. Vulkanska i seizmička aktivnost su ograničene.

No sjevernije, bliže regiji Afar, cijeli pod rasjedne doline prekriven je vulkanskim stijenama. To sugerira da je u ovome području litosfera toliko stanjena da će uskoro potpuno puknuti. Kada se to dogodi, početi će se stvarati novi ocean. S vremenom, nakon nekoliko desetaka milijuna godina, morsko će se dno proširiti uzduž cijelog rasjeda.

Posljedica toga biti će manji afrički kontinent i veliki otok u Indijskom oceanu koji će se sastojati od dijelova Somalije i Etiopije. Dramatični događaji, poput iznenadne napukline koja presjeca autoput ili velikih katastrofalnih potresa možda kod kontinentalnih rasjeda stvaraju sjećaj hitnosti, ali većinu vremena Afrika se dijeli na dva dijela bez da itko to primjećuje.

SB/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari