Poslovnidnevnik.BA BH Poslovni Portal
Lipovača je 2004. godine izabran za načelnika Općine Bihać i tu funkciju je obavljao šest godina. Na izborima 2010. godine je izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali je odbio mandat budući da je imenovan za premijera USK. Lišen je slobode 17. decembra 2014. u porodičnoj kući u bihaćkom naselju Midžića Mahala u akciji Federalne uprave policije i Tužilaštva USK, zbog sumnji na nezakonitosti prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru “Stens” u Bihaću.
Slučaj “Stens”: “Nije bilo objektivnog razloga da nas se osudi”
Prije nekoliko dana, a nakon višegodišnjeg procesa, Kantonalni sud u Bihaću prvostepenom je presudom odlučio da Hamdija Lipovača i nekoliko drugooptuženih nisu krivi u predmetu “Stens”, prilikom čega su odbačene sve tačke optužnice. Nekoliko minuta nakon presude, Lipovača je novinarima kazao da je to “treća oslobađajuća presuda u posljednje dvije godine”, dodavši da su sve “optužnice protiv njega politički montirane i imaju za cilj da ga uklone sa političke scene”.
Na početku razgovora za Klix.ba, od Lipovače smo zatražili da nam pojasni navedenu izjavu, odnosno kaže da li je to izgovorio u afektu nakon presude ili je zaista na stavu da ga neko želi ukloniti sa političke scene i namješta mu sudske procese.
“U pravilu, ne komentarišem sudske presude. One se provode, a ne komentarišu. Sud nas je oslobodio optužbi po svim tačkama, jer objektivno nije bilo razloga da nas se osudi. Izjave preko 30 svjedoka tužilaštva, od kojih niti jedan nije rekao da sam uradio ili tražio da se uradi išta protivno zakonu, nalaz vještaka za koji smo dokazali da je naručen i friziran i koji je trebao poslužiti isključivo za hapšenje i stvaranje afere, samo su neki razlozi činjenica oslobađajuće presude”, rekao je Lipovača.
Potom je vratio film unazad, te progovorio nekoliko riječi o njegovom hapšenju te bio nešto direktniji u odgovoru na prethodno pitanje.
“Nakon onakvog, mučkog, ponižavajućeg i apsolutno nepotrebnog iživljavanja nad mnom i moje troje dječice od tada dvije i šest godina, upada specijalaca u moju kuću sa puškama i čarapama na glavi, što je za cilj imalo discipliniranje Krajine i moje sramoćenje, rekao sam neka svako radi svoj posao. Kao prvi čovjek Krajine, sa jasno i glasno izraženim stavom bio sam izvjesna prijetnja pojedinim centrima moći, jer sam otvoreno iskazivao nezadovoljstvo odnosom prema Krajini, nepostojanjem investicija, kadrovske nezastupljenosti, jer Krajina ni u Vladi Federacije, ni u Vijeću ministara, nije imala nijednog predstavnika, iako je vlast na nivou BiH bila SDP-ova zahvaljujući mom, krajiškom, mandatu u Parlamentu BiH”, kaže Lipovača.
Politički motivi sudskih procesa
On napominje da kod tadašnjeg predsjednika SDP-a nije naišao na podršku za ostvarivanje tih ciljeva.
“Znate, glasni Krajišnici nisu dobrodošli. Dobri su samo oni koji klimaju glavom i na traže ništa za svoj kraj. Takve smo imali i ranije, a takve imamo i sad. Ja na takvo nešto nisam bio spreman. No, slomljen duh i pognutu glavu nisu i nikad neće vidjeti. Koncept mog uklanjanja sa političke scene u realizaciju je krenuo polovinom 2014. godine kada su se u Bihaću našli predstavnici SDA, jedan privatni poduzetnik i visoki dužnosnik FUP-a, u jednom restoranu u gradu Bihaću, gdje su dogovorili da iz Gradske uprave u FUP počnu stizati anonimne prijave po pitanju svih projekata koje smo radili u periodu 2004-2010. godine, kako bi se mene ‘odradilo’ i kako bi na Bihać, koji je do 2010. godine bio grad primjer, bacila ljaga i sve što smo radili pokušalo kriminalizirati, uz pomoć moćne medijske artiljerije, koja je posebna priča, a predstavlja također dio te parastrukture. Što se tiče političkog motiva mog progona koji je nepobitan, tvrdim da je on protkan ličnim elementima od strane glavne tužiteljice koja svoju poziciju zloupotrebljava i tužilaštvo koristi kao privatnu firmu za obračun. Pa i brojni tužioci više ne kriju da ne mogu izdržati torturu koju gospođa glavna tužiteljica vrši nad njima u tužilaštvu. Svakodnevne prijetnje disciplinskim postupcima, izderavanje, pritisci na tužioce koji smatraju da nema elemenata za podizanje optužnica protiv mene su samo dio ambijenta rada Unsko-sanskog tužilaštva. Ja razumijem da nastupa kraj mandata glavne tužiteljice i ambiciju reizbora, ali arbitražna primjena prava sigurno nije dobro rješenje, ni za koga”, objašnjava Lipovača.
Netom prije hapšenja krajem 2014. godine, on se isticao kao jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika SDP-a BiH. Na kraju je, ipak, odustao od kandidature. Upitali smo ga da nam pojasni šta se tačno zbivalo u stranci krajem te godine.
“Na tada održanom Kongresu SDP-a, ja koji sam na Kongresu prije, bio drugi, iza Željka Komšića po broju glasova, nisam dobio potreban broj glasova za ulazak u Glavni odbor. Ipak, poštovao sam i takvu odluku i procijenio sam da SDP prolazi kroz tešku fazu nakon gubitka izbora, te da svako od nas treba dati doprinos, kakav god može, da se partija stabilizira i krene naprijed. Nisam ni pomišljao da odem iz partije, ja sam četvrta generacija SDP-ovaca, iz porodice koja je iznjedrila časne Nuriju, Hamdiju, Hakiju i generala Sakiba Pozderca, Nijaza Salihodžića Hajru Kapetanovića. Kao i neki od njih, i ja sam doživio sličnu sudbinu”, govori Lipovača.
Stojim na raspolaganju SDP-u, spreman na povratak u politiku
On kaže da je i da dalje član SDP-a te da je na posljednjem Kongresu ove stranke, najvećim brojem glasova kandidata iz Krajine, izabran u Glavni odbor.
“Nakon podizanja optužnice, u razgovoru s predsjednikom SDP-a Nikšićem, s kojim imam dugogodišnji drugarski odnos, smatrao sam da trebam zamrznuti svoj status u SDP-u BiH, jer partija ne smije osjetiti bilo kakvu težinu mog procesa. Prije nekoliko dana imao sam sastanak sa predsjednikom i generalnim sekretarom SDP BiH, na kojem sam izrazio želju, nakon ovog progona koji sam prošao, da se aktivno vratim u rad SDP BiH, tamo gdje sam bio kod zamrzavanja statusa. Ako partija bude smatrala da trebam i mogu pomoći, ja ću se odazvati. Vjerujem da će SDP BiH biti vodeća članica vlasti u BiH, a mi svi njeni članovi i simpatizeri primijeniti naučeno na greškama iz prošlosti na stvaranje bolje, jedne kuće za sve nas. BiH sa svim njenim različitostima koje se moraju poštovati. Objektivno, jedini SDP to može, a mislim da je SDP izgradnji takve države u ovom trenutku jedini i iskreno posvećen”, tvrdi Lipovača.
Kao primjer tome navodi pojavu “velikog broja novih, jakih i hrabrih ljudi u RS-u”, prije svega Vojina Mijatovića i Draška Aćimovića koji potvrđuju, kako ističe, “da SDP nije, kako to neki zlonamjerno kažu, bošnjačka stranka”, zatim jačanje SDP-a u Hercegovini i Kantonu 10, “kroz pojavu generala Juge Brdara i drugih časnih ljudi”.
Lipovača je u svojim posljednjim nastupima na društvenim mrežama često pozivao na jedinstvo krajiških političara i određenu vrstu zajedničkog nastupa spram političkog Sarajeva na izborima koji slijede. Upitali smo ga da nam pojasni šta to tačno zagovara.
Zaposlen u banjalučkoj firmi “Integral”
“Ako pogledate kadrove iz Krajine, vidjet ćete da ih gotovo pa i nema u institucijama vlasti. Od malobrojnih koji to i jesu, Krajišnici u protekle četiri i više godina nisu vidjeli mnogo. Investicija u Krajinu ima u veličini mrvica. A i to radi reda i na silu. Meni je srce veliko kad vidim kako se dižu milionski krediti za izgradnju u Federaciji, koridori, brze ceste, autoputevi, termoblokovi, prave se planovi. Ali srce me i zaboli kada vidim da u tim planovima nema Krajine. Smatram da svi krajiški kandidati u svim strankama moraju prvo sami sa sobom, a onda između sebe, dogovoriti minimum ispod kojeg se ne ide. Tražiti od svojih stranaka da, ako hoće naša imena na listama, naše krajiške glasove, da se obavezu na unaprijed dogovorene projekte. U protivnom, opet ćemo imati pojedince koji će doći u Sarajevo, dobiti stan, poziciju i vozača, klimati glavom i prevariti Krajinu”, objašnjava.
Prošle godine, Lipovača je izjavio da je jedan od rijetkih doktora nauka koji je na birou. Za kraj razgovora, upitali smo ga čime se bavio u posljednje 3-4 godine i kakav je sada njegov radni status.
“Očito je da, pored ličnog progona, proživljavam i neku vrstu egzistencijalnog progona, koji se vrši na način da se tri i po godine sprječava moj povratak na Pravni fakultet gdje sam ranije radio. Tri i po godine ja sam kao doktor nauka proveo na birou rada. Mnogi ‘prijatelji’ Bošnjaci su se oglušili ili pravili da me ne poznaju. Firma ‘Integral’ iz Banje Luke mi je ponudila posao voditelja kancelarije u Bihaću i ja sam prihvatio. Toliko o ‘našima’ i ‘njihovima’. Kako god, Bog daje nafaku, ljudi ne. Meni je najvažnije da svoj obraz, obraz porodice, ali i partije nisam ukaljao”, kaže za kraj Lipovača.
