U vrlo otvorenom i direktnom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo predsjednik Ustavnog Suda BiH Mirsad Ćeman govorio je šta je najvažnije u radu Ustavnog Suda BiH:
“Ustavni Sud Bosne i Hercegovine u post – dejtonskom periodu je već navršio 20 godina misije, jer mi zaista o svojoj ustavnoj poziciji, nadležnostima i djelatnostima govorimo i kao stanovitoj misiji, afirmacije i odbrane ljudskih prava i interesa i zaštite ustavnosti, u ovom trenutku je najvažnije to da i dalje vrlo principilno primjenjujemo Ustav i da obzirom na ogroman broj apelacija to su ove pojedinačne Ustavne tužbe kako se negdje zovu obraćanja za zaštitu ljudskih prava da se rješavaju kako se to u standardima europske konvencije kaže u razumnom roku i pred Ustavnim Sudom, naš cilj da ove godine vrijeme rješavanja spustimo ispod dvije i po godine i da broj neriješenih predmeta što je moguće prije spustimo ispod tri hiljade.”
Na pitanje urednice Prašović Gadžo koju odluku bi izdvojio, Mirsad Ćeman je rekao:
“Navršit će se tri godine sada u maju kako sam ja predsjednik, a u oktobru deset godina kako sam u Ustavnom Sudu. Ustavni Sud je riješio oko 65 hiljada predmeta za ovih 20 godina. Donio je preko 30 hiljada odluka. Teško je zaista reći koja bi odluka bila navažnija, bilo sa stajališta evo nas pojedinačno sudija, jer postoji tu više dimenzija, postoji subjektivna dimenzija onoga ko se obraća Sudu, apelantu, fizičkom ili pravnom licu koje može se obratiti Ustavnom Sudu ili pak podnosioca zahtjeva za ocjenu ustavnosti za njega je njegov predmet najvažniji.”
Urednica je upitala kako se osjeća kada odluke koje se donose ne implementiraju ,odnosno ne sprovode?
“Dvojako, prvo odluke Ustavnog Suda su konačne i obavezujuće, dva aspekta ja uvijek ističem i to moram zbog objektivnosti, jer je to realna slika, prvo obzirom na broj donesenih odluka statistički je usuđujem se reći zanemariv broj neizvršenih odluka, u ovom trenutku verifikovan podatak 10 odluka u potpunosti nije izvšeno, ali u okviru u kojim je obuhvaćeno više predmeta iskreno govoreći, i jedna neizvršena odluka je atak na ustavno pravni sistem, međutim, kad sam rekao statistički gdje imamo ogroman broj donesenih odluka taj broj neizvršenih je apsolutno neznatan, ali kad se uzme struktura neizvršenih odluka onda su to odluke koje zapravo raspetljavaju najsloženija ustavno pravna društvena pitanja u Bosni i Hercegovini, i oko kojih u postupku implementacije onda mora se postići određeni politički koncenzus. Prvom logikom to se može i podnijeti, međutim imajući u vidu da ovaj broj neizvršenih odluka spadaju u odluke koje usporavaju društvene procese na bolje koje zapravo onemogućavaju njihovo neizvršenje da se uspostavi Ustavni poredak onda naravno sa pozicije i predsjednika sudije Ustavnog Suda osjećam se vrlo nelagodno, jer autoritet Suda, autoritet Ustava kao takvog i ustavnosti kao takve mora biti na određenom nivou, mora se poštovati i onda ne možete biti zadovoljni, ne može vam biti svejedno kao što nije ukoliko se ne samo deset ili sto deset nego nijedna odluka ako se ne izvrši.”
Predsjednik Ustavnog Suda BiH govorio je i o tome šta se dešava kada se ne izvrši odluka, o daljim koracima:
“Paradoks je što Ustavni Sud Bosne i Hercegovine nema djelotvoran mehanizam da se njegove odluke izvršavaju koji je njemu na raspolaganju i da bude djelotvoran. Naime, kada utvrdimo da odluka nije izvršena onda Ustavni Sud donese rješenje i to rješenje dostavlja nadležnom tužilaštvu, najčešće Tužilaštvo Bosne i Hrcegovine, time se naše mogućnosti iscrpljuju. Mi više ne disponiramo tim pitanjem. To je onda pitanje za tužilaštvo da istraži i utrvdi da li ima odgovornosti što odluka nije izvršena. Tu imamo situaciju da iako je direktno i najjasnije u krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i entiteta rečeno da neizvršavanje odluka predstavlja krivično djelo, na jednoj ravni imamo složenost tog pitanja i potrebu da se utvrdi krivična odgovornost što je zadatak tužilaštva, s druge strane imate na javnoj sceni, pa i stručnoj onih koji smatraju da uopće nije dobro rješenje to što je predviđeno kao krivično djelo s obrazloženjem da se zapravo to ne može koristiti kao efikasan instrumentari. Ja se naravno sa tim ne slažem, mislim da je za iskusne pravnike, iskusne tužioce i fer i korektne profesionalne sudije moguće u cijelini posmatrano taj postupak, utvrditi i naći nečiju čak i krivičnu odgovornost u ovom slučaju ima neprovođenja odluka. Zašto? Zato što smo mi u dosadašnjoj praksi imali slučajeve gdje nije uopće postojala volja niti namjera da se odluka izvrši , dapače, otvoreno se u javnosti su se osporavale odluke i otvoreno se tvrdilo da se odluke neće izvršiti, jer prema nečijem viđenju, prema nečijem mišljenju one kao nisu dobre i motivirane su nekim drugim razlozima, a ne razlozima u odbrane ustava i ustavnosti.”
Emisiju INTERVIEW 20 možete pogledati:
Produkcijska kuća TIM System
Poslovnidnevnik.ba