Dva mjeseca otkako je došao u Hrvatsku tržišno najvredniji svjetski startup Uber ne izlazi iz fokusa javnosti. Startup za koji procjene Bloomberga pokazuju kako je vrijedan oko 50 milijardi američkih dolara još uvijek zarađuje manje nego što troši. Tako Bloomberg piše da operativni troškovi Ubera iznose oko 470 milijuna dolara naspram prihoda od 415 milijuna dolara. Ove navode iz Ubera za američki poslovni magazin nisu željeli komentirati, ali Bloomberg navodi kako je razlog gubitka prije svega veliki trošak lobiranja.

Naime, Uber koji munjevito mijenja paradigmu svjetske ekonomije, nudeći sasvim novu vrstu “dijeljenja” u većini zemalja Europske unije, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, nailazi na zakonske prepreke i pokušaje zaustavljanja poslovanja. Ekonomija “dijeljenja” brzo se etablirala kao nova gospodarska paradigma te načela ustaljene oblike poslovanja. Pobuna europskih taksista protiv Ubera može se i označiti kao “ludistički ustanaka” protiv nečeg novog i sveprisutnog pa samim time i osuđenog na dugoročni neuspjeh. Ipak, Uber je u EU za sada stvar lokalnih zakonodavstava i prijema u pojedinoj zemlji u kojoj se nalazi, ali postao je i predmetom kojim se bavi središnjica u Bruxellesu.

Europska komisija je u rujnu počela proučavati i s vremenom bi trebala probati odrediti što Uber ustvari jest, služba za taksi prijevoz ili digitalni servis za spajanje vozača i putnika u prijevozu (gdje Uber nije vlasnik niti jednog vozila op.a.). Ova odluka trebala bi biti donesena na ljeto 2016. godine. Do tada Uber svoju borbu, ponaprije s taksi službama u europskim metropolama vodi na sudovima, kako lokalnim tako i na Europskom sudu pravde u Luksemburgu. Ništa bolje u prva dva mjeseca od svog dolaska Uber nije prošao ni u Hrvatskoj. Prijave carini, oduzimanja vozila, glasni prosvjedi taksista i sl. folklor su koji prate Uber gdje god se pojavio, ali kompanija u većini gradova EU uspijeva poslovati te mijenjati način na koji prijevoznici posluju. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je Uber čak i vozačima kojima je carina zaplijenila automobile pokrio sve gubitke te omogućio da nastave posao preko vozila iz renta-cara. Loic Amado, menadžer za širenje poslovanja Ubera u središnjoj i istočnoj Europi kaže za Poslovni dnevnik da je ugodno iznenađen komentarima klijenata i vozača-partnera u Zagrebu.

“Efikasnost je na znatno višoj razini od očekivanog i veoma nas zanima kako će se razvijati situacija u Zagrebu. Takva potražnja gotovo da nije zabilježena u Europi, a govorimo o 13.000 ljudi, koji su otvorili aplikaciju prije samog lansiranja Ubera u Zagrebu”, kaže Amado. Dodaje da sada najviše rade na poboljšavanju usluge u Zagrebu te smanjenju prosječnog vremena potrebnog da vozač pokupi klijenta. Aplikaciju su, naime, posebno dobro prihvatili turisti u Zagrebu. U prva dva mjeseca Uber je u Zagrebu zabilježio korisnike koji dolaze iz 46 država. No, osim zagrebačkog tržišta Uber paralelno ispituje i nove mogućnosti. Tako želi u postojeću uslugu uključiti električne automobile i istražuje širenje na usluge UberBOAT, UberCOPTER i UberSEAPLANES – prijevoz brodovima, helikopterima i hidroavionima. “Uberova ambicija je da bude prisutan u svakom gradu koji ima potrebu za sigurnim, pouzdanim i efikasnim prijevozom”, ističe Amado.

Zanimljivo je kako je Uber potaknuo i stvaranje niza sličnih internetskih aplikacija, točnije sam dao zamah svojoj konkurencij. Antonija Bilić Arar, voditeljica BlaBlaCar-a za Hrvatsku, kojeg bismo mogli opisati kao domaća inačica Ubera naglašava “da oni to nisu”. Ona navodi da su usmjereni na prijevoz između gradova, odnosno da je BlaBlaCar fokusiran na spajanje vozača i putnika na duljim, međugradskim putovanjima. “Uber je drugačija vrsta usluge koja putnicima uglavnom služi za kratke vožnje unutar gradova. O BlaBlaCaru se puno manje priča jer nema kontroverze oko propisa i zakona”, kaže Bilić Arar. No, i BlaBlaCar poput Ubera bilježi odlične rezultate na hrvatskom tržištu. Bilić Arar navodi da je Hrvatska najbržerastuće tržište u regiji, a po tempu kojim se usluga koristi smatra da bi postojeći rast mogao još ubrzati iduće godine.

“Na BlaBlacaru Hrvatska web stranici i mobilnim aplikacijama za razdoblje od 18. do 28. prosinca ponuđeno je gotovo 12,5 tisuća prijevoza na rutama unutar Hrvatske”, naglašava Bilić Arar. Princip koji Uber, u nekim gradovima, koristi pri dostavi paketa preuzeo je pak novi hrvatski startup Locodels koji je u svega tri mjeseca i bez velikog budžeta privukao 150 dostavljača i isto toliko pošiljatelja paketa u Zagrebu. K tome, privukao je i interes dva potencijalna investitora s ponudom od 1,1 milijun dolara ulaganja. U branši navode da će sličnih iznenađenja u prijevozu biti još mnogo. Naime, ovih dana počelo se pričati i o splitskom startupu GetByBus koji je ove godine prodao 100.000 karata za autobuse preko svojih mobilnih aplikacija i web stranice. Njihove su usluge koristili klijenti iz 150 država, a u svom sustavu imaju 2855 autobusnih ruta i više od 41.000 autobusnih kolodvora.

Marijan Babić direktor tvrtke Avant Car i član HUP-Udruge renta cara kaže da Uber, ali i BlaBlaCar djelomično konkuriraju i usluzi najma vozila s vozačem “no bez obzira na to podržavamo širenje ovakvih usluga jer u budućnosti je cilj smanjiti broj vozila na cesti što bi uz dodatni poticaj vozila na alternativni pogone djelovalo kako na buku tako i na zagađenja”. “Car sharing, Uber, rent a car i fleet menadžment su sve modeli korištenja vozila i u budućnosti ćete umjesto vozila imati aplikaciju na smartphonu i korištenje ćete plaćati prema potrošnji. Dok ste u gradu koristi ćete car sharing i Uber ili najam vozila sa i bez vozača ovisno o vašoj destinaciji. Tvrtke će osim flota u dugoročnom najmu imati i model corporate car sharinga gdje će umjesto dosadašnjih 20 vozila svi zaposlenici koristi 10 vozila. Imamo slučajeva u najbližem susjedstvu gdje se zbog zagađenja u Sarajevu ljudima bez maske na licu ne preporuča izlaženja iz kuće, a za to vrijeme hrvatski taksiti i carina orgniziraju prepade za nove vrste usluga koje nose nove paradigme. Vrlo je malo ljudi koji razmišljaju o tome da se svijet mijenja i da se i mi moramo mijenjati i prilagoditi”, kaže Babić.

U branši saznajemo da Uber, osim u segmentu organizacije prijevoza, promovira još jednu za hrvatske prilike ne toliko uobičajenu mogućnost, a to je mobilno plaćanje usluge i proizvoda. Fiskalizacija s jedne, te početak liberalizacije financijskog tržišta zbog ulaska Hrvatske u EU otvorili su pak prostor novim domaćim financijskim startupima poput AgentCASH-a i myPOS-a. Igor Grčman, direktor myPOS kaže da Uber posluje po Zakonu o elektroničkoj trgovini i EU regulativi.

Zato je moguće, a to su nam potvrdili i u Uberu, da sama aplikacija preko koje se radi naplata usluga potpada pod Uberovu tvrtku u Nizozemskoj, dok je Uber u Hrvatskoj registriran kao marketinška agencija. “Kompanija UBER CROATIA ne upravlja uporabom aplikacije u gradu Zagrebu, već to radi nizozemska kompanija UBER B.V., koja djeluje u skladu s odredbama direktiva i ostalih propisa EU i Hrvatske. UBER CROATIA d.o.o. vrši marketinške i promotivne aktivnosti koje se tiču Uberove usluge za i uime druge pravne osobe, kompanije UBER B.V., koja je vlasnik i ovlašteni korisnik aplikacije UBER”, komentira Looc Amado iz Ubera.

izvor/poslovni.hr/

poslovnidnevnik.ba