Poslovnidnevnik.BA BH Poslovni Portal
BEOGRAD – Nakon što je prošao nekoliko zemalja na putu ka bogatom zapadu, u Srbiji je zaglavio Najibullah, bivši policajac afganistanskog grada Kholm, njegova trudna supruga i četvero djece.
Sada provode dane relativne normalnosti u skučenom izbjegličkom logoru u Krnjaci, industrijskom području na rubu glavnog grada Srbije Beograda, nadajući se da će se konačno preseliti u Njemačku gdje 30-godišnji Najibullah ima rođake.
Ako dobiju dozvolu, pridružit će se više od milijun drugih migranata koji su stigli u Njemačku od 2015. godine, kada je kancelarka Angela Merkel ponudila utočište onima koji su bježali od rata i siromaštva.
Iako je hvaljena u nekim državama, Merkelova akcija značila je lošu političku cijenu na njemačkim izborima 2017. godine, gdje su desno orjentisane stranke raslo na anti-migrantskom promoviranju. U tom svjetlu, teme o migraciji i dalje su visoko na dnevnom redu zapadnih država, a ne i za one koji se okupljaju u Davosu ovog mjeseca pod zastavom “Stvaranje zajedničke budućnosti u suvremenom svijetu”.
Put koji je mnoge odveo u Njemačku, takozvani “balkanski put”, zatvoren je 2016. godine kada je Turska pristala zaustaviti protok ljudi u zamjenu za pomoć EU i obećanje bezviznog putovanja za svoje građane.
No, migranti s Bliskog istoka, Afrike i Azije nastavili su dolaziti u Srbiju, uglavnom iz Turske, preko susjedne Bugarske, pokušavajući ući u EU kroz članice Unije Mađarske i Hrvatske.
Prema riječima dužnosnika, u Srbiji je bilo 4.500 migranata u vladinim kampovima . Aktivisti za ljudska prava tvrde da su se u glavnom gradu Beogradu i gradovima duž hrvatskih i mađarskih granica raspršili stotine drugih izbjeglica.
U Krnjači, Najibullahova osmogodišnja kći Sonya, počela je pohađati školu i naučila govoriti na srpskom jeziku, dovoljno da služi kao tumač za svog oca u intervjuu u utorak.
“Ovdje nije loše, idem u školu, imam dobre prijatelje tamo, pozivaju me na zabave … moj otac želi ići u Njemačku, ima tamo prijatelje, sestru”, rekla je Sonya pokazujući na Najibullah.
Sonya je jedna od 95 djece u kampu Krnjača koje trenutno pohađaju 11 osnovnih škola u Beogradu. Njihovi se putevi razlikuju, dok neke obitelji napuštaju kampove kako bi ušli u Mađarsku i nastavili dalje u Europu, a drugi dolaze.
Od migranata koji su došli u Njemačku, najveće europsko gospodarstvo, od sredine 2015. mnogi su se borili za pronalaženje svog mjesta na tržištu rada ali zbog jezične barijere ili profesionalnih vještina je to teško. Njemačka treba kvalificirane radnike, s obzirom na staru populaciju.
U listopadu prošle godine Merkel se složila da će ograničiti broj izbjeglica koje zemlja treba prihvatiti na 200.000 godišnje, a Najibullah je rekao kako se nada da će njegova obitelj biti prihvaćena.
“Nadam se da ću naći posao u Njemačkoj”, rekao je Najibullah prema Sonyinom prijevodu.
U drugoj montažnoj kolibi, koju je izgradila komunistička Jugoslavija za jednoga tvorničara, Marwan Ahman, etnički Kurd iz iračkog grada Kirkuka, žalio se na lošu, konzerviranu hranu koju je dobijala njegova četveročlana obitelj u logoru.
Marwan, kao građevinski inženjer obrazovan ,također je rekao da nema planova da ostane u Srbiji gdje životni standardi i plaće zaostaju za EU-om kojoj se želi pridružiti.
“Želim otići u Njemačku kako bih donio dobru budućnost svojoj djeci i mojoj obitelji”, rekao je on na kurdskom ,preko tumača.
“Pogledajte ovu sobu, ima krevete za spavanje i ništa drugo, ovo nije dobro mjesto za obitelj”, rekao je.
siječnja 2018. REUTERS/
objavio:WorldNewsExplorer.org
